Dolar je ove godine pao gotovo 10% u odnosu na košaricu glavnih svjetskih valuta, dosegnuvši najnižu razinu u posljednje tri godine. Ovaj pad posljedica je promjenjive trgovinske politike SAD-a, očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, kao i geopolitičkih napetosti izazvanih sukobima između Izraela i Irana. Iako je dolar bio nešto jači u petak zbog potražnje za sigurnim utočištem nakon izraelskog napada na Iran, valuta bilježi najveći tjedni pad u posljednjih mjesec dana. Ove promjene utječu na globalna tržišta, izazivaju nestabilnost i imaju posljedice za gospodarski rast i inflaciju u drugim zemljama. Istovremeno, sukobi na Bliskom istoku eskaliraju, s izraelskim zračnim napadima na Iran i iranskim raketnim udarima na Izrael, što dodatno komplicira globalnu ekonomsku i političku situaciju.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju utjecaj trgovinskih politika SAD-a i odluka Federalnih rezervi o kamatnim stopama na pad dolara, ističući nestabilnost uzrokovanu agresivnim ekonomskim politikama. Također se fokusiraju na ljudske žrtve i geopolitičke posljedice sukoba Izraela i Irana, kritizirajući vojne akcije i zagovarajući diplomatska rješenja.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o padu dolara kao posljedici reakcija tržišta na politike Federalnih rezervi i geopolitičke napetosti, pružajući uravnotežen prikaz ekonomskih pokazatelja i sukoba Izraela i Irana. Naglašavaju gospodarske implikacije globalno i oprezne reakcije tržišta na neizvjesnost.
Desno: Desno orijentirani izvori ističu otpornost dolara unatoč izazovima i fokusiraju se na nužnost snažnih politika SAD-a za održavanje gospodarske dominacije. Često prikazuju sukob Izraela i Irana kroz prizmu sigurnosti i obrane, podržavajući pravo Izraela na samoodbranu i naglašavajući prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program.
