Izborna reforma u Crnoj Gori: Demokratski udar ili stranački inženjering?
Je li izborna reforma u Crnoj Gori zaista korak prema boljoj demokraciji ili samo još jedan trik političkih stranaka da učvrste svoje interese? Centar za demokratsku tranziciju (CDT) zvoni na uzbunu i traži javnu raspravu i mišljenje međunarodnih institucija jer ono što se sada događa u odboru za izbornu reformu izgleda kao ozbiljno ugrožavanje prava građana.
Što se događa?
Nakon godinu dana zastoja, konačno je donesena politička odluka da se krene s izbornom reformom. Ali, umjesto da se ide prema transparentnijem i pravednijem izbornom procesu, predložene izmjene zakona donose kontroverze koje mogu ozbiljno narušiti demokratske principe.
Najveći problem? Produženje mandata lokalnim vlastima do čak dvije godine, što znači da tisuće građana neće moći glasovati na lokalnim izborima u tom razdoblju. Ovo nije samo tehnička mjera, već izravno ograničavanje osnovnog političkog prava – prava glasa.
Zašto je to problem?
Venecijanska komisija jasno kaže da produženje mandata može biti opravdano samo u izvanrednim situacijama poput rata, prirodnih katastrofa ili institucionalnih blokada. Ovdje, međutim, imamo situaciju gdje se produženje mandata koristi kao politički alat, a ne kao izuzetak.
Odbor je, umjesto da poštuje međunarodne standarde, odlučio gurnuti rješenja koja služe stranačkim interesima, a ne građanima. Predloženo je da se lokalni izbori spoje s parlamentarnim, što bi lokalnu politiku svelo na sporedni događaj u sjeni centralnih izbora.
Što CDT kaže?
Izvršni direktor CDT Dragan Koprivica upozorava da ovakve izmjene predstavljaju udar na demokratski poredak Crne Gore. On ističe da bi usvajanje ovih rješenja stvorilo opasne presedane i moglo imati nesagledive negativne posljedice po budućnost demokracije u zemlji.
Također, odustalo se od važnih segmenata reforme koje građani podržavaju, poput čišćenja biračkog popisa i uvođenja otvorenih lista, a povećanje sudjelovanja žena u parlamentu je, čini se, zaboravljeno.
Tko profitira?
Izgleda da stranke biraju datume izbora prema vlastitim kalkulacijama, a ne javnom interesu. Takav izborni inženjering nije samo neetičan, već i protivustavan.
Što dalje?
CDT traži da se otvori javna rasprava i uključe međunarodne institucije kako bi se spriječilo donošenje zakona koji bi ograničili izborna prava građana. Izmjene bi trebale biti usvojene krajem rujna ili početkom listopada, što je i dalje prije roka za raspisivanje izbora u nekim općinama, pa bi se time izbjegle štete po izborni proces.
Zaključak
Izborna reforma u Crnoj Gori je na prekretnici. Hoće li biti prilika za jačanje demokracije ili će se pretvoriti u još jedan alat za stranačko manipuliranje? Ako vas zanima kako će se ovo završiti, pratite dalje, a ako imate neki svoj stav, slobodno ga podijelite – možda baš vaša kritika ili šala razbije ovaj politički cirkus!