Hrvatska se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, osobito u sektoru turizma i ugostiteljstva, što je dovelo do povećanog zapošljavanja radnika iz Nepala, BiH, Srbije i drugih zemalja. U prvoj polovici godine izdano je više od 83.000 dozvola za rad, od čega je veliki dio za sezonske radnike u turizmu. Međutim, novi zakon o izdavanju radnih dozvola za strance donosi strože uvjete i birokratske prepreke, što je rezultiralo padom broja izdanih dozvola i potencijalnim negativnim posljedicama za turističku sezonu i ekonomiju Hrvatske. Poslodavci se žale na manjak radnika, što može utjecati na kvalitetu usluge i prihode u turizmu. Osim toga, postoje usporedbe s uvjetima rada u drugim zemljama poput Švicarske, gdje su radni uvjeti i plaće bolji. Tema izaziva rasprave o tome kako inflacija i rast troškova života utječu na plaće i radne uvjete domaćih i stranih radnika.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju eksploataciju i loše radne uvjete stranih sezonskih radnika u Hrvatskoj, ističući niske plaće i nedostatak socijalne zaštite. Kritiziraju nove restriktivne zakone o radnim dozvolama kao štetne za radnike i gospodarstvo, pozivajući na bolje radne uvjete i zaštitu migranata.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na ekonomsku potrebu za stranim radnicima u hrvatskom turizmu zbog nedostatka domaće radne snage. Izvještavaju o birokratskim izazovima koje donose novi zakoni i potencijalnim negativnim posljedicama za turizam. Narativ je uravnotežen, priznajući i koristi stranih radnika i izazove regulative.
Desno: Desno orijentirani izvori naglašavaju važnost zaštite domaćih radnika i izražavaju zabrinutost da strani radnici prihvaćaju niže plaće, što može potisnuti lokalnu radnu snagu. Mogu podržavati strože imigracijske i radne politike kako bi se prioritet dalo domaćim zaposlenicima, uz priznanje potrebe za stranim radnicima u određenim sektorima.