Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nakon što je Izrael izveo zračne napade na iranske nuklearne objekte, na što je Iran uzvratio lansiranjem velikog broja balističkih raketa na izraelski teritorij. Izraelski premijer Benja Netanjahu tvrdi da je cilj napada spriječiti nuklearni holokaust i neutralizirati iranski nuklearni program, dok Iran poručuje da će nastaviti odmazdu. Sukob je izazvao međunarodnu zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba u regiji i globalnih posljedica. Američki i europski dužnosnici prate situaciju, dok su civilne žrtve i materijalna šteta u porastu. Izraelski sustavi protuzračne obrane, uključujući „Željeznu kupolu“, aktivno presreću rakete, ali su i dalje zabilježene žrtve i ozljede. Ovaj sukob dodatno komplicira već postojeće napetosti na Bliskom istoku.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističući civilne žrtve i rizike od širenja sukoba u regiji. Često pozivaju na diplomatska rješenja i kritiziraju vojnu agresiju obje strane, naglašavajući potrebu za dijalogom i mirovnim rješenjima.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba s fokusom na tijek događaja i službene izjave Izraela i Irana. Ističu strateške motive napada i međunarodne diplomatske reakcije, održavajući uravnotežen ton bez izraženih pristranosti.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju pravo Izraela na samoobranu protiv onoga što prikazuju kao egzistencijalne prijetnje iranskih nuklearnih ambicija. Često ističu legitimnost izraelskih vojnih akcija i prikazuju Iran kao agresora, ponekad podržavajući snažne vojne odgovore i kritizirajući međunarodne pozive na suzdržanost.
