Europska financijska bomba: Bankrot ili revolucija?
Europa je na rubu financijskog kolapsa, a francuski premijer François Bayrou upravo je bacio bombu koja je digla cijeli kontinent na noge! Njegov proračun predviđa rezove potrošnje, povećanje poreza, pa čak i ukidanje dva državna praznika – sve kako bi se smanjio ogroman deficit koji prijeti da nas odvede u bankrot. Službeno, deficit Francuske je gotovo 9% BDP-a, daleko iznad europskog cilja od 3%, a dug se penje do zastrašujućih 93% BDP-a.
Demografska katastrofa i rastući troškovi Europa se suočava s demografskim krajem – sve manje radnika, a sve više umirovljenika. Troškovi za mirovine, zdravstvo i socijalnu skrb do 2070. godine skočit će s 24% na čak 25,9% BDP-a! To znači da će države morati trošiti sve više novca na starije generacije, dok će fiskalni prostor za druge važne stvari, poput smanjenja siromaštva ili podrške tržištu rada, biti sve manji.
Vojna potrošnja na udaru NATO je postavio cilj da zemlje članice povećaju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a, što bi dodatno povećalo deficite za 1,3 do 2,8% BDP-a. Francuska, Njemačka i Velika Britanija već su se pomirile s ovom potrebom, ali Španjolska i dalje odgađa. Sve to znači da će europske vlade morati zaduživati više nego ikad, dok kamate rastu i pritiskaju proračune.
Francuska na rubu bankrota Francuska je sada u goroj situaciji nego ikad prije deset godina, kada je Europa prolazila kroz dužničku krizu. Premijer Bayrou usporedio je situaciju s krizom u Grčkoj, a reakcije su žestoke – desničarka Marine Le Pen obećava da će srušiti njegovu manjinsku vladu ako nastavi s ovim planovima. Ljudi su ljuti jer vlada udara na radnike i umirovljenike, umjesto da koristi neiskorištene resurse.
Globalni utjecaji i opasnosti Situacija nije samo europski problem. Velike ekonomije poput SAD-a i Japana također se suočavaju s rastućim dugovima i inflacijom. U SAD-u, novi zakon mogao bi dodati 4 bilijuna dolara na postojeći dug u narednih 10 godina, dok Japan usporava kupovinu državnih obveznica zbog inflacije. Kamate rastu, što znači da će troškovi zaduživanja biti sve veći, dodatno ugrožavajući stabilnost.
Što nas čeka? Je li ovo samo još jedna prehlada na financijskom tržištu ili početak nečeg mnogo ozbiljnijeg? Europske vlade su uhvaćene između demografskih izazova, vojne potrošnje i rastućih kamata. Ako se ne dogode velike promjene, bankrot nije daleko. Ali, možda je vrijeme da se probudimo i zahtijevamo prave reforme, a ne da trpimo rezove i poreze.
U međuvremenu, dok Europa balansira na rubu financijskog ponora, vi – što mislite? Hoće li se stvari popraviti ili nas čeka još veća kriza? Bacite komentar, podijelite svoje mišljenje ili samo bacite neki dobar meme o državnim dugovima. Neka se priča nastavi!
