Europa ne može biti ujedinjena bez Zapadnog Balkana: Što se stvarno događa na samitu u Skoplju?

Europa se opet trudi ujediniti Zapadni Balkan, ali je li to samo još jedna predstava za javnost? Na samitu u Skoplju, održanom 1. srpnja, europski lideri i dužnosnici iz regije okupili su se da razgovaraju o famoznom Planu rasta vrijednom šest milijardi eura, koji obećava ubrzati gospodarski razvoj i približiti zemlje Zapadnog Balkana EU. Ali, budimo realni – hoće li ovaj plan stvarno donijeti promjene ili je to samo još jedna prazna priča?

Makedonski premijer Hristijan Mickoski nije se libio jasno izraziti svoje stavove, posebno aludirajući na otvorena pitanja s Bugarskom, što baca sjenu na europsku idilu. Dok Europa nudi dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde kredita, pitanje je koliko će od toga stvarno stići do običnih ljudi, a koliko će završiti u političkim igrama i birokratskim lavirintima.

Na samitu su prisustvovali i lideri Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i predstavnici privremenih institucija Kosova, što pokazuje koliko je regija složena i koliko je teško uskladiti interese svih strana. Povjerenica za proširenje EU, Marta Kos, poručila je da reforme nisu lake, ali su nužne za stabilnost i prosperitet. Međutim, hoće li političke elite zaista provesti te reforme ili će nastaviti igrati igre moći dok obični građani trpe?

Plan rasta predviđa ulaganja u energetiku, promet i digitalnu transformaciju, ali Crna Gora, na primjer, tone u ekonomsku krizu s uvozom koji je sedam puta veći od izvoza, što je alarmantan znak da nešto ozbiljno ne funkcionira. S deficitom od gotovo 1,5 milijardi eura u prvih pet mjeseci, jasno je da bez konkretnih i hitnih reformi, obećanja o prosperitetu ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Sve u svemu, samit u Skoplju je još jedna prilika da se Europa pokaže kao velika i moćna, ali i da se Zapadni Balkan drži na čekanju, s obećanjima koja se teško ostvaruju. Hoće li ovaj put biti drugačije? Ili ćemo opet gledati kako se novac troši na papiru, dok stvarni problemi ostaju neriješeni? Ako imate mišljenje, slobodno ga podijelite – možda zajedno možemo razbiti ovu europsku iluziju!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)