Europska komisija objavila je planove za postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije, uključujući zabranu uvoza ruskog plina, bez obzira na ishod rata u Ukrajini. Ovaj potez je odgovor na rusku agresiju i korištenje energije kao oružja. Iako su neke zemlje poput Mađarske, Slovačke i Austrije izrazile protivljenje zbog ekonomskih razloga, EU ostaje odlučna u smanjenju ovisnosti o ruskim energentima. Plan uključuje i prekid uvoza ruske nafte, ali s izuzecima za određene zemlje. Ova odluka ima za cilj jačanje energetske sigurnosti i podršku Ukrajini, dok se istovremeno postavljaju izazovi u pogledu cijena energije i političkih tenzija unutar EU.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju moralnu obvezu smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima kao stav protiv ruske agresije u Ukrajini. Ističu potrebu za energetskom tranzicijom i klimatskim ciljevima uz sankcije, te kritiziraju zemlje koje se protive zabrani zbog prioriteta ekonomskih interesa nad ljudskim pravima i sigurnošću.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na pragmatične aspekte zabrane, priznajući geopolitičku potrebu za smanjenjem ovisnosti o ruskim energentima, uz uvažavanje ekonomskih izazova i protivljenja nekih zemalja članica EU. Naglašavaju važnost uravnoteženog pristupa koji osigurava energetsku sigurnost i stabilnost tržišta tijekom tranzicije.
Desno: Desno orijentirani izvori često ističu ekonomski utjecaj zabrane, upozoravajući na rast cijena energije i potencijalnu štetu za potrošače i industriju. Mogu kritizirati pristup EU kao previše rigidnim ili ideološki vođenim, zagovarajući izuzetke ili fleksibilnije politike radi zaštite nacionalnih interesa i ekonomske konkurentnosti.
