Europol je objavio da kibernetički kriminalci sve češće koriste osobne podatke građana kao robu visoke vrijednosti. Ukradeni podaci brzo se šire na tržištu i predstavljaju temelj za različite ilegalne aktivnosti, uključujući internetske prijevare, ucjene i iskorištavanje djece. Kriminalci koriste sofisticirane metode poput phishinga, malwarea, telefonskih prijevara i umjetne inteligencije kako bi došli do osjetljivih informacija, koje potom prodaju putem mračnog interneta i šifriranih komunikacijskih kanala. Direktor europskog centra za kibernetički kriminal Europola, Edwards Schiller, naglasio je da je potrebno razumjeti ovu skrivenu ekonomiju ukradenih podataka kako bi se učinkovito branili od kibernetičkih prijetnji.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju društveni utjecaj kibernetičkog kriminala, fokusirajući se na iskorištavanje ranjivih skupina poput djece i potrebu za jačim regulacijama i zaštitom privatnosti podataka građana. Ističu ulogu vlada i međunarodne suradnje u borbi protiv kibernetičkog kriminala i zaštiti ljudskih prava na internetu.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama vezanim za porast kibernetičkog kriminala i rastuću vrijednost osobnih podataka u kriminalnoj ekonomiji. Fokusiraju se na tehničke aspekte kibernetičkih prijetnji, metode koje koriste kriminalci i važnost tijela reda poput Europola u rješavanju ovih izazova. Narativ je uravnotežen, ističući i rizike i napore za njihovo ublažavanje.
Desno: Desno orijentirani mediji često naglašavaju opasnosti koje predstavljaju kibernetički kriminalci i potrebu za snažnim sigurnosnim mjerama, uključujući jačanje tijela reda i obavještajnih kapaciteta. Također ističu ulogu osobne odgovornosti u zaštiti osobnih podataka i ponekad povezuju kibernetički kriminal sa širim pitanjima nacionalne sigurnosti i kontrole granica.
