Friedrich Merz i Sjeverni tok 2: Bitka za plinovod koji nikako da umre

Sjeverni tok 2: Plinovod koji nikako da umre i politička drama oko njega

Sjeverni tok 2, plinovod koji je trebao donijeti jeftin ruski plin Europi, i dalje je u središtu političkih napetosti i pravnih bitaka. Njemački kancelar Friedrich Merz jasno je rekao – neće dopustiti da se ovaj plinovod ponovno pusti u rad. Zašto? Zato što smatra da bi to samo ojačalo ratnu mašineriju Moskve i odgodilo kraj rata u Ukrajini.

Eksplozija i sumnje

Sjeverni tok 2 već je bio meta sabotaže – eksplozija u rujnu 2022. godine zaustavila je isporuke plina. Iako istraga još traje, mnogi su povezali ovaj incident s ukrajinskim državljanima. Ukrajina je dugo kritizirala Njemačku zbog kupovine ruskog plina, tvrdeći da to financira ratne aktivnosti Rusije.

Političke podjele u Njemačkoj

Dok Merz i njegovi saveznici iz konzervativne Kršćansko-demokratske unije tvrde da plinovod ne smije proraditi, neki političari, poput premijera Saske Michaela Kretschmera, zagovaraju njegovo ponovno pokretanje. Njihov argument? To bi smanjilo cijene energije u Njemačkoj i poboljšalo odnose s Moskvom, što je posebno važno u jeku ekonomske stagnacije.

Pravne prepreke i investicije

Njemačka vlada sada razmatra pravne izmjene koje bi omogućile strožu kontrolu nad promjenama vlasništva plinovoda. Trenutno, po njemačkom zakonu, promjene vlasništva od strane investitora izvan EU mogu biti blokirane ako se smatraju prijetnjom za javni red ili sigurnost. Međutim, tvrtka koja upravlja Sjevernim tokom 2 ima sjedište u Švicarskoj, što komplicira situaciju.

Američki investitori i europske sankcije

Zanimljivo je da je američki investitor Steven Lynch istraživao mogućnost ponovnog aktiviranja plinovoda, čak se sastao s njemačkim dužnosnicima. Ipak, njemačko Ministarstvo gospodarstva tvrdi da nije bilo sastanaka na visokoj razini, već samo rutinska razmjena informacija.

Europska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, priprema novi paket sankcija protiv Rusije, koji bi uključivao i Sjeverni tok 2. Sankcije bi se odnosile i na ruski bankarski sektor i na tzv. flotu starih brodova koje Moskva koristi da zaobiđe sankcije na naftu.

Zaključak: Plinovod koji nikako da umre

Sjeverni tok 2 postao je mnogo više od običnog plinovoda. On je simbol političkih sukoba, ekonomskih interesa i geopolitičkih igara. Dok se Njemačka bori s pravnim i političkim dilemama, Europa gleda kako se plinovod koji je trebao donijeti energiju sada pretvara u glavobolju.

Hoće li Sjeverni tok 2 ikada ponovno proraditi? Ili će ostati simbolom propalih planova i političkih igara? Samo vrijeme će pokazati. A do tada, možemo se samo pitati – tko zapravo vuče konce u ovoj plinskoj drami?

Ako imate neki svoj stav ili smiješnu teoriju o Sjevernom toku 2, slobodno bacite komentar. Neka se priča nastavi!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)