Izvještaj švicarske banke UBS i podaci Europske središnje banke pokazuju da nejednakost u raspodjeli bogatstva u Europi raste, osobito u istočnoeuropskim zemljama. Najbogatijih 10% stanovništva posjeduje značajan dio ukupnog bogatstva, a zemlje poput Švedske, Njemačke i Švicarske bilježe visoke Gini indekse bogatstva. Dok je u nekim zemljama nejednakost blago pala, u većini je porasla, što se pripisuje promjenama u strukturi imovine i vlasništvu nad nekretninama. Izvještaj naglašava da nije važna samo nejednakost, već i apsolutna razina bogatstva, jer ona određuje stvarni životni standard građana.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju rastuću nejednakost bogatstva kao društvenu nepravdu i znak sistemskih ekonomskih problema. Ističu koncentraciju bogatstva u rukama najbogatijih 10% i pozivaju na snažnije politike preraspodjele i socijalne zaštite. Fokus je na negativnim društvenim posljedicama koncentracije bogatstva i potrebi reformi za pravedniju raspodjelu.
Centar: Centristički izvještaji prikazuju podatke o nejednakosti bogatstva na uravnotežen način, priznajući složenost problema. Izvještavaju o statističkim nalazima i razlikama među zemljama, naglašavajući važnost i mjera nejednakosti i apsolutne razine bogatstva. Narativ je neutralniji, fokusiran na ekonomske trendove i strukturne faktore poput strukture imovine i vlasništva nad nekretninama bez jakih normativnih sudova.
Desno: Desno orijentirani članci umanjuju negativne implikacije nejednakosti bogatstva, često ističući ekonomski rast i osobni uspjeh. Naglašavaju ulogu vlasništva nad nekretninama i financijskom imovinom kao pokretača akumulacije bogatstva i tvrde da je nejednakost prirodan ishod tržišnih ekonomija. Fokus je na osobnoj odgovornosti, investiranju i koristima stvaranja bogatstva, a ne preraspodjeli.