13. srpnja kroz povijest: krvavi atentati, ratovi i nogometni spektakl!
Znate li da je baš 13. srpnja ubijen jedan od glavnih vođa Francuske revolucije, Žan Pol Marat? Da, nije to bio običan dan! Šarlot Korde, hrabra ili možda luda, ubila je Marata, a samo četiri dana kasnije završila je na giljotini. Revolucija nije za one sa slabim srcem!
Ali to nije sve. Tog dana, Grčka je slavila veliku pobjedu nad Turcima kod Termopilskog klanca, što je bio ključni trenutak u njihovoj borbi za neovisnost. Kraljica Viktorija odlučila je da Buckinghamska palača postane njen dom – prvi britanski monarh koji je tamo živio. Je li to bio početak kraljevske mode?
Dalje, Berlinski kongres je završio, mijenjajući sudbinu jugoistočne Europe. Srbija i Crna Gora dobile su međunarodno priznanje i proširile teritorije, dok je Austro-Ugarska dobila pravo okupirati Bosnu i Hercegovinu. Politika i moć igrali su svoje igre, a obični ljudi gledali sa strane.
Znate li da je britanski zračni brod R34 napravio prvi let preko Atlantika? Putovanje je trajalo satima, ali bio je to ogroman korak za avijaciju.
I nogometni fanovi, spremite se! U Montevideu je počelo prvo svjetsko nogometno prvenstvo sa 13 timova, uključujući i jugoslavenski tim. Jesu li tada znali da će nogomet postati globalna opsesija?
U Crnoj Gori podignut je ustanak protiv talijanskog okupatora, najveći antifašistički ustanak u Europi na početku Drugog svjetskog rata. Sovjetska vojska okončala je ključnu fazu Kurske bitke, najveće tenkovske bitke u povijesti, s oko 6.000 tenkova u borbi i ogromnim gubicima Nijemaca.
Sovjetske trupe zauzele su Vilnius u Litvi, a u Los Angelesu je umro Arnold Schoenberg, revolucionar glazbe 20. stoljeća.
Na Floridi je lansiran američki svemirski brod Apollo, sudjelovao u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru. U Londonu i Philadelphiji održani su humanitarni koncerti Live Aid, koje je pratilo oko milijardu gledatelja širom svijeta i prikupljeno je 60 milijuna dolara za pomoć gladnima u Africi.
Sovjetski atletičar Sergej Bubka prvi je put preskočio šest metara u skoku s motkom, postavivši novi svjetski rekord.
U Izraelu, Jicak Rabin izrazio je spremnost posjetiti prijestolnice arapskih zemalja radi mira na Bliskom istoku.
Na Cetinju je proglašena autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, ali je nije priznao nijedan drugi pravoslavni svijet.
U Berlinu je održan Love Parade festival s oko pola milijuna ljudi, najveći javni skup u gradu nakon Drugog svjetskog rata.
U Iranu su tisuće studenata protestirale protiv zabrane mitinga, a Kina je deportirala kinesko-američkog znanstvenika Li Xiaoboa zbog špijunaže.
Kuvajtski emir donio je dekret o odvajanju mandata premijera od krune, prvi put od neovisnosti Kuvajta.
Potpisana je Parizka deklaracija o osnivanju Unije Mediteran, partnerstva 43 zemlje.
U Poljskoj je poginuo bivši šef diplomacije Bronislav Geremek, a u Crnoj Gori prema popisu stanovništva živjelo je oko 620.000 ljudi, s raznolikom etničkom strukturom.
Lorin Mazel, američki dirigent i skladatelj, preminuo je, a kineski disident i dobitnik Nobelove nagrade za mir Liu Xiaobo preminuo je u bolnici.
U Poljskoj je pobijedio aktualni predsjednik Andrzej Duda, a Đerdap na Dunavu upisan je na UNESCO listu geoparkova, prvi u Srbiji.
Na kraju, 13. srpnja je dan prepun povijesnih prekretnica, od revolucija, ratova, sportskih događaja do kulturnih i političkih preokreta. Tko bi rekao da jedan dan može biti toliko moćan?
Ako ste stigli do ovdje, bacite komentar – koji događaj vas je najviše iznenadio? Ili imate neki svoj omiljeni povijesni datum? Hajde, da se malo zabavimo i učimo zajedno!
