Sukob između Izraela i Irana doveo je do značajnog rasta cijena sirove nafte, s porastom od oko 10% u jednom danu, što je najveći dnevni skok u posljednje tri godine. Postoji prijetnja blokadom Ormuskog tjesnaca, ključnog za globalnu isporuku nafte, što bi dodatno povećalo cijene. U Srbiji su cijene goriva porasle za dva dinara, što je posljedica rasta cijena derivata nafte, a ne izravno sirove nafte. Stručnjaci ističu da iako cijene sirove nafte utječu na cijene goriva, to nije uvijek izravno i trenutno. Također, tržište goriva u Srbiji nije potpuno slobodno, što predstavlja dodatni rizik. Iran i dalje izvozi naftu, uglavnom u Aziju, ali tenzije i prijetnje blokadom tjesnaca stvaraju nesigurnost na tržištu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju geopolitičke napetosti i njihov utjecaj na globalna tržišta nafte, ističući rizike za globalnu energetsku sigurnost i moguće posljedice za obične potrošače zbog rasta cijena goriva. Također kritiziraju nedostatak adekvatnih mjera za zaštitu potrošača i pozivaju na održivije energetske politike.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na faktografsko izvještavanje o rastu cijena i tržišnim mehanizmima, objašnjavajući složenost cijena sirove nafte i derivata. Prikazuju uravnotežen pogled na geopolitičke rizike i ekonomske posljedice za Srbiju, uz napomenu o djelomičnoj regulaciji tržišta goriva i sezonskim faktorima potražnje.
Desno: Desno orijentirani izvori naglašavaju rizike koje strani geopolitički sukobi predstavljaju za nacionalnu ekonomsku stabilnost, ističući važnost energetske neovisnosti i slobode tržišta. Naglašavaju ograničenja državne intervencije na tržištu goriva i zalažu se za politike koje smanjuju ovisnost o nestabilnim stranim izvorima nafte.