Europarlamentarac Tomislav Sokol u svom izvješću ističe da je utjecaj Srpske pravoslavne crkve i politike Beograda i Moskve značajan problem na putu Crne Gore prema Europskoj uniji. Posebno naglašava negativan utjecaj SPC-a i političkih predstavnika poput Andrije Mandića, Milana Kneževića i Alekse Bečića, koji, prema njegovim riječima, jedno misle, drugo govore, a treće rade. Hrvatska jasno prati situaciju u Crnoj Gori i smatra odgovornima one povezane s Beogradom i Moskvom. Izvješće Europskog parlamenta problematizira pitanja vladavine prava, rješavanja ratnih zločina i statusa nestalih, što su ključne teme u odnosima Hrvatske i Crne Gore, koje nadilaze bilateralne odnose i tiču se temeljnih europskih vrijednosti.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju negativan utjecaj nacionalističkih i vjerskih čimbenika na demokratski razvoj i europske integracije Crne Gore. Ističu problematičnu ulogu Srpske pravoslavne crkve i političkih figura povezanih s Beogradom i Moskvom kao prepreku vladavini prava i regionalnoj stabilnosti.
Centar: Centrističke perspektive fokusiraju se na činjenice izvješća Europskog parlamenta, priznajući utjecaj Srpske pravoslavne crkve i političkih aktera povezanih s Beogradom i Moskvom kao izazov za pristupanje Crne Gore EU. Naglašavaju važnost rješavanja bilateralnih pitanja poput ratnih zločina i statusa nestalih radi očuvanja europskih vrijednosti.
Desno: Desničarski narativi naglašavaju prijetnju koju predstavlja srpski nacionalistički utjecaj i Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, često ga prikazujući kao vanjsku intervenciju koja podriva suverenitet Crne Gore. Podržavaju stav Hrvatske u odgovornosti ovih aktera i ističu potrebu da se Crna Gora uskladi sa zapadnim vrijednostima i standardima EU.
