Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nakon izraelskih zračnih napada na iranske nuklearne i vojne ciljeve, što je izazvalo iranske raketne napade na izraelske gradove, uključujući Tel Aviv i Jeruzalem. Iranski dužnosnici izrazili su spremnost zaustaviti napade ako Izrael prekine agresiju, dok je Cipar posredovao u prenošenju poruka između Irana i Izraela. Europska unija kritizirana je zbog spore reakcije na krizu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ističe da su napadi usmjereni na eliminaciju nuklearne prijetnje Irana, a ne na iranski narod, pozivajući iranski narod na ujedinjenje protiv režima. Sjedinjene Američke Države navodno su tajno isporučile Izraelu rakete prije napada, dok su satelitske snimke pokazale značajna oštećenja iranskih nuklearnih postrojenja. Sukob je izazvao brojne žrtve i ozljede na obje strane, a međunarodni akteri pozivaju na smirivanje i diplomatska rješenja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju ljudske žrtve sukoba, rizike eskalacije i kritiziraju izraelske vojne akcije te sporu diplomatsku reakciju EU. Ističu pozive na smirivanje i potrebu za mirovnim pregovorima, često dovodeći u pitanje motive vojnih udara i utjecaj na civile.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba, uključujući vojne akcije obje strane, diplomatske napore poput posredovanja Cipra i izjave lidera poput Netanyahua i iranskih dužnosnika. Pružaju uravnotežen prikaz žrtava, vojnih događaja i međunarodnih reakcija bez izražene pristranosti.
Desno: Desno orijentirani mediji fokusiraju se na pravo Izraela na obranu od nuklearne prijetnje Irana, ističu Netanyahove izjave o eliminaciji egzistencijalne prijetnje. Naglašavaju vojne sposobnosti Izraela, podršku SAD uključujući tajne isporuke oružja, i prikazuju Iran kao agresora. Sukob se često prikazuje kao nužan za regionalnu sigurnost.
