Izraelsko-iranski sukob eskalirao je nizom napada u kojima je više od 200 ljudi ozlijeđeno u iranskim napadima na Izrael, dok je oko 800 ljudi ozlijeđeno u izraelskim napadima na Iran. Izraelska vojska gađala je mete diljem Irana, uključujući naftnu i plinsku industriju, što je izazvalo požar na jednom od najvećih plinskih polja na svijetu. Iran je odgovorio napadima dronova i projektila na Izrael. Izraelski premijer Netanyahu izjavio je da su izraelski napadi značajno usporili iranski nuklearni program i da će se nastaviti napadi na sve mete ajatolahovog režima. Ovaj sukob doveo je do značajne eskalacije napetosti u regiji i utjecao na rast cijena nafte na svjetskom tržištu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju humanitarni utjecaj sukoba, ističući broj žrtava i rizik od eskalacije koja može dovesti do šire regionalne nestabilnosti. Često pozivaju na diplomatska rješenja i kritiziraju vojnu agresiju s obje strane, naglašavajući potrebu za međunarodnom medijacijom kako bi se spriječilo daljnje stradanje.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama sukoba s fokusom na vojne događaje i službene izjave Izraela i Irana. Pružaju uravnotežen prikaz žrtava i strateških implikacija, bilježeći utjecaj na globalna tržišta nafte i regionalnu sigurnost bez izraženog favoriziranja bilo koje strane.
Desno: Desno orijentirani mediji ističu pravo Izraela na samoobranu od iranske agresije i prijetnju koju predstavlja iranski nuklearni program. Naglašavaju vojne uspjehe Izraela i prikazuju Netanyahuovu poziciju kao snažnu i opravdanu. Narativ često prikazuje Iran kao agresora i destabilizirajući faktor na Bliskom istoku.
