Ivana Bodrožić na Festivalu europske kratke priče govorila je o ulozi književnosti kao ogledalu društva koje može mijenjati svijet, ali i učvršćivati stereotipe. Kritizirala je pojam ženskog pisma, naglasivši da književnost ne treba dijeliti na mušku i žensku jer to umanjuje vrijednost ženskog stvaralaštva. Posebno je govorila o temi pobačaja kao relevantnoj ženskoj temi koja se tek nedavno počela artikulirati u književnosti. Naglasila je da nejednakost oblikuje društvo i da muškarci često nisu upoznati sa ženskim iskustvima, što se odražava i u donošenju odluka poput onih u Ustavnom sudu. Bodrožić je istaknula važnost empatije i tradicije u pisanju, kao i disciplinu i zanatske vještine potrebne za stvaranje književnosti. Festival je također uključivao razgovore i čitanja s drugim autorima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju Bodrožićinu kritiku rodne nejednakosti u književnosti i društvu, ističući važnost ženskih glasova i iskustava, osobito na teme poput pobačaja. Fokusiraju se na društvenu kritiku i poziv na veću empatiju i uključivanje ženskih perspektiva u kulturne i pravne sfere.
Centar: Centristički izvori prikazuju Bodrožićine stavove kao uravnotežen odraz uloge književnosti u društvu, prepoznajući njezinu moć da reflektira i oblikuje društvene norme. Ističu važnost tradicije i zanata u pisanju te razvoj artikulacije ženskih iskustava u književnosti bez snažnog ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentirani mediji mogu se usredotočiti na Bodrožićin naglasak na tradiciju, disciplinu i zanat u književnosti, moguće umanjujući rodnu kritiku ili je prikazujući kao kulturnu raspravu, a ne političku. Mogu naglasiti važnost univerzalnih književnih vrijednosti nad identitetskim kategorizacijama.
