Velika nagrada Ivo Andrić, koju dodjeljuje Andrićev institut u Višegradu, ove godine pripala je talijanskom književniku Alesandru Bariku za životno književno djelo i Nebojši Jevriću za najbolju knjigu objavljenu tijekom godine u Republici Srpskoj i Srbiji. Direktor instituta Emir Kusturica i predsjednik žirija Želidrag Nikčević istaknuli su važnost nagrade u afirmaciji književnosti koja zaslužuje pažnju šire publike. Među prethodnim dobitnicima bili su značajni pisci i umjetnici poput Matije Bećkovića, Dušana Kovačevića, Gorana Petrovića i drugih. Nagrada ima za cilj promovirati djela koja su prepoznata i u svijetu, ali i skrenuti pažnju na regionalnu književnu scenu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji ističu kulturni značaj Velike nagrade Ivo Andrić kao priznanja književne izvrsnosti i međunarodne kulturne razmjene. Naglašavaju ulogu nagrade u promicanju različitih glasova i poticanju regionalne suradnje kroz književnost. Fokus je na umjetničkoj vrijednosti laureata i važnosti podrške kulturnim institucijama poput Andrićevog instituta.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o nagradi na neutralan način, fokusirajući se na činjenice o dobitnicima i povijesti nagrade. Ističu prestiž nagrade i njezinu ulogu u priznavanju značajnih književnih doprinosa kako regionalno, tako i međunarodno. Narativ je neutralan, bez političkog ili ideološkog okvira.
Desno: Desno orijentirani mediji često naglašavaju nacionalni i regionalni ponos povezan s nagradom, ističući uspjehe lokalnih autora poput Nebojše Jevrića uz međunarodne ličnosti. Nagradu prikazuju kao simbol kulturnog identiteta i nasljeđa, naglašavajući ulogu Andrićevog instituta u očuvanju i promociji srpske književne tradicije. Također se ističe značaj nagrade u afirmaciji srpske književnosti na svjetskoj sceni.
