Članak istražuje kako je serija “Igra prijestolja” oblikovala identitet Dubrovnika, pretvarajući ga iz povijesnog mediteranskog grada u “Kraljevsku Luku”. Autor opisuje kako je ovaj brend postao i blagoslov i prokletstvo za grad, jer turisti uglavnom dolaze zbog serije, zanemarujući bogatu povijest i kulturu Dubrovnika. Lokalci se bore s masovnim turizmom i stereotipima koje donosi popularnost serije, dok se grad polako prilagođava ovom novom imidžu. Potreban je balans između očuvanja autentičnosti i ekonomskih koristi od turizma.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju društveni i kulturni utjecaj brenda Igre prijestolja na Dubrovnik, ističući probleme lokalnog stanovništva zbog masovnog turizma i zanemarivanja autentične povijesti i kulture grada. Često pozivaju na održivi turizam i politike koje stavljaju kvalitetu života stanovnika ispred komercijalnih interesa.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen pogled, priznajući i ekonomske koristi koje donosi turizam vezan uz Igru prijestolja, kao i poteškoće koje on stvara za infrastrukturu i lokalnu zajednicu. Naglašavaju važnost promišljenog urbanog planiranja i pronalaženja sredine između očuvanja baštine Dubrovnika i korištenja popularne kulture.
Desno: Desno orijentirane perspektive više se fokusiraju na ekonomske prilike koje je brend Igre prijestolja stvorio za Dubrovnik, ističući turizam kao ključni izvor prihoda i rasta. Mogu umanjivati negativne društvene posljedice, promovirajući sposobnost grada da iskoristi svoj novi identitet i potičući poduzetnički pristup razvoju turizma.
