Istraživanje o ukrajinskim izbjeglicama i tražiteljima azila u Hrvatskoj pokazuje da većina izbjeglica planira dugoročno ostati u zemlji i aktivno sudjelovati na tržištu rada. Ukrajinske izbjeglice uglavnom žive u uređenim uvjetima i ne predstavljaju teret državi, dok tražitelji azila iz drugih zemalja često žive u prihvatnim centrima i suočavaju se s većim kulturnim razlikama i problemima integracije. Najava deportacije tražitelja azila iz Njemačke u Hrvatsku izaziva zabrinutost zbog mogućih troškova i izazova u azilnom sustavu EU. Istraživanje naglašava važnost funkcionalne integracije, uključujući jezične tečajeve i olakšavanje dobivanja državljanstva, kao i potrebu za većim ulaganjima u integraciju migranata. Migracije će značajno promijeniti demografsku sliku Hrvatske u narednim godinama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju humanitarne aspekte migracija, ističu želju izbjeglica za integracijom, doprinos tržištu rada i potrebu za boljom podrškom poput jezičnih tečajeva i olakšavanja dobivanja državljanstva. Često kritiziraju planove deportacije kao surove i naglašavaju važnost solidarnosti i inkluzije.
Centar: Centristički izvještaji fokusiraju se na uravnoteženo izvještavanje, priznajući i izazove i prilike koje migracije donose. Ističu statističke podatke o namjerama izbjeglica da ostanu i rade, ekonomski utjecaj i pravne složenosti azilnog sustava EU, uključujući financijske implikacije deportacija.
Desno: Desno orijentirani narativi često ističu zabrinutost zbog društvenih i ekonomskih troškova migracija, potencijalnih kulturnih sukoba i opterećenja javnih resursa. Mogu kritizirati državne politike kao previše popustljive i izražavati skepticizam prema perspektivama integracije tražitelja azila, posebno onih iz neevropskih zemalja.
