NATO Samit u Hagu: Ratno Trošenje ili Spas Europe?
Jeste li spremni za najveće povećanje vojnog proračuna u Europi od kraja Hladnog rata? Na nedavnom NATO samitu u Hagu, 32 članice su se dogovorile da će do 2034. godine izdvajati čak 5% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu. Da, dobro ste pročitali – pet posto! To je gotovo dvostruko više od dosadašnjeg cilja od 2%.
Putin i Brežnjev: Povratak u prošlost?
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski upozorava da Putin vodi Rusiju putem Leonida Brežnjeva, sovjetskog vođe poznatog po prekomjernom vojnom trošenju koje je na kraju iscrpilo ekonomiju SSSR-a. Sikorski smatra da će Putinov režim, ako nastavi ovim putem, doživjeti kolaps, i to brže nego što je to bio slučaj sa Sovjetskim Savezom.
Ruska agresija na Ukrajinu već je natjerala Zapad da poveća vojne izdatke, a sada se očekuje da će Putin biti primoran da još više troši na obranu. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), vojni izdaci u Europi, uključujući Rusiju, porasli su za 17% i dostigli su 316 milijardi eura u 2023. godini.
Tko troši i zašto?
Glavni zagovornik povećanja proračuna je američki predsjednik Donald Trump, koji je jasno stavio do znanja da očekuje veće angažiranje europskih saveznika. Iako su neke zemlje, poput Španjolske, bile protiv nove granice od 5%, većina članica je pristala na ovaj cilj.
Hrvatska, na primjer, planira do 2025. godine dosegnuti ovaj cilj, s 3,5% BDP-a za naoružanje i 1,5% za infrastrukturu i civilnu zaštitu. Ministar obrane Ivan Anušić ističe da će se ulaganja fokusirati na protuzračnu obranu, kibernetičku zaštitu, mornaricu i kopnenu vojsku, uključujući nabavu tenkova Leopard i aviona Rafale.
Crna Gora također podržava ovu odluku, a predsjednik Jakov Milatović naglašava da je to poruka jedinstva i snage NATO saveza u svjetlu aktualnih globalnih sigurnosnih izazova.
Što to znači za nas?
Povećanje vojnih izdataka znači da će države trošiti više novca na oružje, infrastrukturu i vojne kapacitete. To može dovesti do destabilizacije ekonomija, ali i do jačanja obrambenih sposobnosti u slučaju sukoba. Dok neki vide ovo kao neophodan korak za očuvanje mira i sigurnosti, drugi strahuju da se vraćamo u doba Hladnog rata, s utrkom u naoružanju koja može samo pogoršati situaciju.
Je li ovo početak nove utrke u naoružanju?
Sikorski smatra da jest, i upozorava da bi to moglo ubrzati pad Putinovog režima, ali i povećati tenzije u svijetu. S druge strane, NATO tvrdi da je ovo odgovor na realne prijetnje i da je cilj odvraćanje agresije i zaštita saveznika.
Zaključak
Europa je na raskrižju: hoće li povećanje vojnih izdataka donijeti sigurnost ili će nas uvući u još dublju utrku u naoružanju? Dok se lideri dogovaraju i planiraju proračune, obični ljudi se pitaju – tko će na kraju platiti račun? I hoće li ovaj potez zaista donijeti mir ili samo više oružja?
A vi? Mislite li da je povećanje vojnog proračuna spas ili prokletstvo? Bacite komentar, ispričajte vic ili samo prokomentirajte – nek se čuje glas naroda!
