Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije za izdavanje dozvola za rad u privatnom sektoru paralelno s javnim. Ključni kriterij je duljina liste čekanja u matičnoj ustanovi, gdje se dozvola neće izdati ako je čekanje duže od 30 dana. Također, liječnici s rukovodećim funkcijama ili znanstveno-nastavnim zvanjima mogu biti negativno bodovani. Pravilnik predviđa godišnju obnovu dozvola i stroži nadzor rada liječnika. Cilj je povećati transparentnost i kontrolu kvalitete rada u javnom zdravstvu, smanjiti liste čekanja i regulirati dopunski rad. Dok neki stručnjaci pozdravljaju pravilnik kao korak ka boljoj kontroli, drugi smatraju da postojeći sustav već ima dovoljne mehanizme i da novi pravilnik neće značajno utjecati na smanjenje lista čekanja.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirana perspektiva naglašava važnost transparentnosti, regulacije i kvalitete javnog zdravstva. Podržava novi pravilnik kao nužan korak za smanjenje lista čekanja i sprječavanje zloupotrebe javnih resursa od strane liječnika koji rade u privatnom sektoru. Ističe potrebu za strožom kontrolom kako bi se osigurao pravičan pristup zdravstvenim uslugama.
Centar: Centristički pogled prepoznaje koristi novog pravilnika u poboljšanju nadzora i smanjenju lista čekanja, ali ukazuje i na moguće izazove u provedbi. Naglašava važnost balansiranja prava liječnika na dopunski rad s potrebom održavanja kvalitete i dostupnosti u javnom zdravstvu. Centristička naracija je pragmatična, fokusirana na praktični utjecaj pravilnika.
Desno: Desno orijentirana perspektiva kritički gleda na novi pravilnik, smatrajući ga potencijalno birokratskim i restriktivnim. Naglašava profesionalnu slobodu liječnika i postojeće mehanizme kontrole, tvrdeći da pravilnik možda neće učinkovito smanjiti liste čekanja. Desna naracija često ističe važnost uloge privatnog sektora i upozorava na prekomjernu regulaciju koja može sputavati medicinske profesionalce.
