Cijene nafte porasle su najbržim tempom u posljednje tri godine, dosegnuvši 78,50 dolara po barelu brent sirove nafte, zbog eskalacije sukoba između Izraela i Irana na Bliskom istoku. JP Morgan upozorava na mogućnost globalne naftne krize s 17% šanse. Napadi Irana na izraelska nuklearna postrojenja i strah od blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske naftne i plinske trgovine, izazvali su paniku na tržištima. Europske cijene plina također su porasle. Investitori se preusmjeravaju prema sigurnim lukama, dok analitičari upozoravaju na moguće daljnje poskupljenje nafte. Ova situacija dodatno komplicira globalno gospodarstvo koje je već pogođeno ratom u Ukrajini i trgovinskim tenzijama.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju geopolitičke napetosti i ljudske žrtve sukoba između Izraela i Irana, ističući rizike eskalacije i utjecaj na globalna tržišta i obične ljude. Često kritiziraju ulogu zapadnih sila u pogoršanju sukoba i naglašavaju potrebu za diplomatskim rješenjima kako bi se izbjegle daljnje ekonomske i humanitarne krize.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na faktografsko izvještavanje o rastu cijena nafte i ekonomskim implikacijama napetosti na Bliskom istoku. Pružaju uravnotežen prikaz utjecaja sukoba na globalna energetska tržišta, poremećaje u lancima opskrbe i inflatorne pritiske, uz napomenu o reakcijama financijskih institucija i vlada na stabilizaciju tržišta.
Desno: Desno orijentirani izvori ističu sigurnosne prijetnje koje predstavljaju iranske nuklearne ambicije i agresivne akcije, podržavajući pravo Izraela na obranu. Naglašavaju strateški značaj Hormuškog tjesnaca i kritiziraju iranske provokacije kao destabilizirajuće za globalne energetske zalihe. Ekonomski utjecaji često se prikazuju u kontekstu nacionalne sigurnosti i potrebe za snažnim obrambenim politikama.
