Glavna tema članka odnosi se na uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u Hrvatskoj, posebno u kontekstu dodatnog staža za roditelje koji su odgajali djecu. Trenutna regulativa zahtijeva minimalno 15 godina radnog staža za dobivanje starosne mirovine, a dodatni staž za djecu utječe samo na visinu mirovine, ne i na ispunjavanje uvjeta za umirovljenje. Sindikat umirovljenika Hrvatske predložio je izmjene zakona koje bi omogućile da se dodatni staž za djecu računa i kao uvjet za umirovljenje, ali prijedlog nije prihvaćen. Ova situacija pokreće pitanja ravnopravnosti priznavanja neplaćenog rada žena u obiteljskom i društvenom kontekstu, jer majke s više djece često ne mogu ostvariti dovoljan radni staž zbog brige o djeci. Tema je aktualna u kontekstu demografskih mjera i planova za pomicanje starosne granice za odlazak u mirovinu u EU.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju socijalnu pravdu, ističući nepravdu u mirovinskom sustavu koji ne priznaje u potpunosti neplaćeni rad majki koje odgajaju djecu. Zalažu se za zakonske promjene koje bi omogućile da se dodatni staž za djecu računa u uvjete za umirovljenje kao nužnu demografsku i socijalnu mjeru.
Centar: Centristički izvori izvještavaju o činjenicama vezanim za trenutne mirovinske propise i predložene izmjene bez izraženog stava. Predstavljaju temu kao tehničko-pravni problem, objašnjavajući postojeća pravila i implikacije predloženih izmjena, fokusirajući se na ravnotežu između održivosti sustava i socijalne pravičnosti.
Desno: Desno orijentirani izvori mogu naglašavati važnost stroge kontrole uvjeta za umirovljenje radi financijske održivosti sustava. Mogu biti oprezni prema proširenju prava na mirovinu na temelju dodatnog staža za djecu, upozoravajući na moguće povećane troškove i potrebu osobne odgovornosti u mirovinskim doprinosima.