U Njemačkoj se broj zaposlenih umirovljenika starijih od 67 godina značajno povećao, s 1,1 milijun zaposlenih u 2023. godini, što je 51% više nego prethodne godine i gotovo četiri puta više nego prije 20 godina. Umirovljenici čine četvrtinu stanovništva Njemačke. Povećanje broja radnih umirovljenika izazvalo je političke rasprave, gdje neki, poput Karstena Linemana iz CDU, zagovaraju poticaje za rad umirovljenika, dok kritičari poput Sare Wagenknecht ističu da mnogi umirovljenici rade iz financijske nužnosti zbog niskih mirovina. Prosječna mjesečna neto mirovina u Njemačkoj je oko 1.200 eura, što često nije dovoljno za dostojan život, posebno u većim gradovima s visokim troškovima stanovanja. Najugroženiji su umirovljenici koji nisu imali redovne doprinose, poput samohranih majki ili samostalnih poduzetnika. Tema zapošljavanja starijih ljudi i održivosti mirovinskog sustava ostaje aktualna u njemačkoj javnoj i političkoj debati.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju financijske poteškoće umirovljenika koji su prisiljeni raditi zbog niskih mirovina. Kritiziraju političare koji umirovljenike nazivaju lijenima i zagovaraju reforme mirovinskog sustava po uzoru na Austriju za bolju socijalnu sigurnost starijih.
Centar: Centristički izvori izvještavaju uravnoteženo, priznajući demografske promjene i ekonomsku nužnost rada umirovljenika. Izvještavaju o političkim raspravama i planovima vlade za poboljšanje mirovina bez jakog ideološkog tona.
Desno: Desničarski narativi ističu ekonomske koristi rada umirovljenika, podržavaju politike koje potiču duži radni vijek i porezne olakšice za zaposlene umirovljenike, naglašavajući važnost održavanja ekonomske produktivnosti.
