Zemlje na istočnim granicama Europske unije, osobito baltičke države poput Litve, Estonije i Latvije, intenzivno pripremaju svoje zdravstvene ustanove za mogući ratni sukob. Te pripreme uključuju vojne vježbe, izgradnju podzemnih operacijskih dvorana, nabavu mobilnih medicinskih jedinica, zalihe krvi i lijekova, te obuku medicinskog osoblja za ratne uvjete. Rat u Ukrajini razbio je iluziju o sigurnosti Europe i pokazao koliko su zdravstvene službe ranjive u modernim sukobima. Međutim, izazovi ostaju, uključujući nedostatak medicinskog osoblja i moguću evakuaciju radnika u slučaju rata. Europska unija se poziva na veću solidarnost i financijsku podršku za zbrinjavanje civilnih i vojnih žrtava.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju humanitarne i društvene izazove koje prijetnja rata donosi, fokusirajući se na opterećenje zdravstvenih sustava, potrebu za solidarnošću unutar EU i zaštitu civila. Ističu važnost pripremljenosti za smanjenje ljudskih patnji i pozivaju na povećanu podršku zdravstvenim radnicima i izbjeglicama.
Centar: Centristički izvještaji usredotočuju se na praktične i strateške aspekte pripreme zdravstvenih ustanova, uključujući vojne vježbe, unapređenje infrastrukture i logističke izazove. Prikazuju uravnotežen pogled na rizike i odgovore, naglašavajući važnost spremnosti bez senzacionalizma i često pozivaju na koordinirane napore EU.
Desno: Desno orijentirani narativi često ističu sigurnosne prijetnje koje predstavljaju susjedne zemlje Rusija i Bjelorusija, prikazujući pripreme zdravstvenih ustanova kao dio šireg nacionalnog obrambenog i suverenitetskog napora. Naglašavaju potrebu za snažnim vojnim i civilnim mjerama obrane, uključujući spremnost zdravstvenog sustava, radi odvraćanja agresije i zaštite nacionalnih interesa.
