U Europi se bilježi porast očekivanog životnog vijeka, što dovodi do povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu u mnogim zemljama. Danska je već odlučila povećati granicu na 70 godina do 2030., a prema OECD-ovim projekcijama, do 2050. godine prosječna dobna granica za umirovljenje u EU bit će oko 66,7 godina za muškarce i 66,4 za žene. Postoje razlike među zemljama, kao i rodna razlika u umirovljenju, ali trend je jasan – dobna granica se pomiče prema gore kao odgovor na dulji životni vijek i veće troškove mirovinskog sustava.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju društveni utjecaj povećanja dobne granice za umirovljenje, ističući zabrinutost za prava radnika, teret na radnike s nižim primanjima i fizički zahtjevnim poslovima te potrebu za jačim socijalnim mrežama. Često kritiziraju ovu politiku kao favoriziranje ekonomske štednje na štetu socijalne zaštite.
Centar: Centristički izvori prikazuju povećanje dobne granice kao nužnu prilagodbu demografskim promjenama i ekonomskim realnostima. Fokusiraju se na podatke OECD i EU izvještaja, objašnjavajući razloge reformi i razlike među zemljama, uz priznanje izazova s kojima se radnici suočavaju.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i održivost mirovinskih sustava. Podržavaju povećanje dobne granice kao pragmatično rješenje za dulji životni vijek i financijski pritisak na javne mirovine. Često ističu važnost individualne odgovornosti i prilagodbe promjenama u ekonomiji.
