Nakon požara u manastiru Hilandar, odmah je započela obnova s ciljem da se skele na zidovima manastira uklone do sredine godine. Arhitekt Dragomir Krivokuća, voditelj obnove, naglašava da obnova ovisi o odobrenjima grčkih vlasti i da će kompletna rekonstrukcija potrajati dulje od ove godine. Plan obnove uključuje sanaciju oštećenih i starih objekata, unapređenje infrastrukture i razvoj manastirske ekonomije kroz projekte maslina, vinograda i voćnjaka. Nedostatak kvalificiranih radnika i složeni uvjeti rada usporavaju dinamiku radova. Svi radovi su izazovni zbog starosti objekata i vremenskih uvjeta, a cilj je da manastir postane samoodrživ i siguran za budućnost.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvještaji naglašavaju kulturni i povijesni značaj manastira Hilandar i važnost očuvanja baštine. Ističu izazove s kojima se suočavaju radnici, uključujući nedostatak radne snage i potrebu za održivim razvojem manastirske ekonomije. Narativ često uključuje pozive za bolju podršku i financiranje radova na obnovi te poštivanje autonomije manastira prema grčkim zakonima.
Centar: Centristički izvještaji fokusiraju se na činjenice o napretku obnove, tehničkim i birokratskim izazovima te suradnji između srpskih i grčkih vlasti. Prikazuju uravnotežen pogled na poteškoće poput nedostatka radnika i regulatornih ograničenja, ističući važnost manastira kao vjerskog i kulturnog mjesta. Projekti razvoja ekonomije navode se kao praktični koraci prema održivosti.
Desno: Desno orijentirani narativi naglašavaju nacionalni i vjerski značaj manastira Hilandar kao simbola srpskog nasljeđa i pravoslavlja. Mogu istaknuti potrebu za jačom srpskom podrškom u procesu obnove, ponekad izražavajući nezadovoljstvo grčkim propisima. Ekonomski projekti predstavljaju se kao načini da se osigura neovisnost i sigurnost manastira, s patriotskim tonom koji ističe ulogu manastira u srpskom identitetu.
