Je li desnica preuzela studentske prosvjede u Srbiji?
U Srbiji se događa nešto što je mnoge iznenadilo i zabrinulo – studentski prosvjedi, koji su započeli kao borba za demokraciju i protiv korupcije, sada su preplavljeni nacionalističkim tonovima i govorima koji podsjećaju na prošlost koju su mnogi željeli ostaviti iza sebe.
Nacionalizam na Vidovdan?
Vidovdan, simboličan datum za srpski narod, ove godine bio je mjesto gdje su se studenti okupili, ali ne samo da su tražili promjene u društvu, već su neki govornici iznijeli nacionalističke poruke koje su mnoge sudionike šokirale. Govori o srpskom dostojanstvu, mučeništvu i velikosrpskim idejama prvi put su se pojavili u ovom opsegu na studentskim prosvjedima. To je izazvalo pitanje – je li desnica preuzela prosvjede?
Politička kriza i gubitak legitimiteta vlasti
Predsjednik Vučić i njegova vlast su u očima mnogih izgubili legitimitet, što je potaknulo masovne prosvjede diljem Srbije. Međutim, umjesto da se prosvjedi fokusiraju na borbu protiv korupcije i za demokraciju, dio pokreta počeo se miješati s nacionalističkim idejama, što može biti rezultat pritiska provladinih medija koji studente predstavljaju kao izdajnike i teroriste.
Različiti tumači i mišljenja
Politolog Cvijetin Milivojević smatra da je pojava nacionalističkih govornika na Vidovdanu očekivana jer je studentska lista „catchall“ – okuplja ljude s različitim ideološkim stavovima, ali sa zajedničkim zahtjevom za smjenu vlasti i izvanredne izbore. On smatra da bi studenti trebali ući u političku utakmicu da bi imali veći utjecaj, ali da je njihova odluka da to ne učine pogrešna.
S druge strane, Kirsten Šenefeld iz njemačke zaklade Friedrich Ebert upozorava da bi nacionalistički tonovi mogli biti pokušaj desnice da ojača svoj utjecaj unutar pokreta. Ipak, ona naglašava da cijeli studentski pokret nije prožet nacionalizmom i da mnogi sudionici nisu očekivali takve govore.
Ustavni patriotizam kao izlaz iz krize
Zoran Gavrilović, direktor Biroa za društvena istraživanja, vidi ključ u uspostavljanju ustavnog patriotizma, koji bi mogao zamijeniti etnonacionalizam i pomoći Srbiji da se vrati demokratskom putu. On smatra da je važno da prosvjedi ne zauzmu revizionistički stav prema ratovima devedesetih i da se fokusiraju na demokraciju i borbu protiv korupcije.
Reakcija vlasti i represija
Vlast je odgovorila pojačanom represijom – policija je na ulicama Beograda i drugih gradova, hapsi studente i građane, a državni mediji otvoreno nazivaju studente teroristima. Umjesto da smire situaciju, takve mjere samo dodatno potiču energiju prosvjeda.
Što dalje?
Postavlja se pitanje tko će biti vođa studentske liste i hoće li studenti uspjeti organizirati se kao ozbiljna politička snaga. Kandidati poput Aleka Kavčića, Milo Lompara i Jova Bakića spominju se kao potencijalni vođe, ali je jasno da je pred njima težak zadatak.
Zaključak
Studentski prosvjedi u Srbiji su u raskoraku između borbe za demokratske vrijednosti i utjecaja nacionalističkih struja. Hoće li uspjeti ostati na pravom putu i donijeti promjene koje Srbija očajnički treba, ili će biti preuzeti od strane desnice i nacionalističkih ideja, ostaje za vidjeti. Jedno je sigurno – situacija je napeta, a budućnost Srbije neizvjesna.
A vi? Mislite li da su studenti još uvijek glas promjena ili su postali pijuni u igri nacionalista? Bacite komentar, neka se čuje i vaš glas u ovoj ludoj priči!
