Srbija u demografskom slobodnom padu: Pola milijuna manje stanovnika i starenje koje nas jede

Srbija u demografskom slobodnom padu: Pola milijuna manje stanovnika i starenje koje nas jede

Dobrodošli u Srbiju 2024. godine, zemlju koja se topi kao snijeg na suncu! Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Srbija je izgubila gotovo pola milijuna stanovnika. Da, dobro ste pročitali – gotovo 500.000 ljudi manje! I to nije kraj priče, već samo početak demografske drame koja nas sve pogađa.

Gdje su nestali ljudi?

Broj stanovnika Srbije procijenjen je na oko 6,58 milijuna, što je pad od gotovo pola milijuna u odnosu na prethodne godine. Glavni krivci? Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva. Prošle godine rođeno je samo 60.000 beba, dok je umrlo čak 98.000 ljudi. To znači da je prirodni prirast negativan za 37.000 stanovnika! I to nije mala brojka – to je kao da je jedan grad veličine Sombora nestao s karte.

Starenje koje nas guši

Demografsko starenje je ozbiljan problem. Udio starijih od 65 godina iznosi čak 22,6%, dok je udio mladih ispod 15 godina samo 14,4%. U nekim područjima, poput zaječarske, situacija je još gora – tamo je gotovo trećina stanovništva starija od 65 godina, a samo 11,2% je mlađe od 15 godina. To znači da imamo sve manje mladih koji bi mogli pokrenuti ekonomiju i društvo, a sve više starih koji zahtijevaju brigu i podršku.

Gradovi i sela: borba za opstanak

Beogradski region ima najmanju negativnu stopu prirodnog prirasta (-2,5 promila), dok je u južnoistočnoj Srbiji situacija katastrofalna (-8,1 promila). Samo šest općina ima pozitivan prirodni prirast, uključujući Tutin, Novi Pazar i Novi Sad. Ostali gradovi i sela se polako prazne, a mladi bježe u potrazi za boljim životom.

Žene rađaju kasnije i manje djece

Prosječna dob žena pri rođenju djeteta je 30,5 godina, a prve bebe rađaju u prosjeku sa 29,1 godinu. U gradskim sredinama žene rađaju još kasnije – u prosjeku sa 31,3 godine. Stopa fertiliteta od 1,63 djece po ženi daleko je od potrebne za održavanje populacije (oko 2,1). Najniža stopa fertiliteta je u Beogradu (1,58), dok je nešto bolja u Šumadiji i Vojvodini.

Umiranje i uzroci smrti

Prosječna dob umrlih je 75,4 godine, a najčešći uzrok smrti su bolesti srca i krvotoka (47,1% umrlih). Slijede tumori i bolesti dišnog sustava. Broj nasilnih smrti je u porastu, uključujući samoubojstva i ubojstva, što dodatno komplicira sliku.

Što nas čeka?

Ako se ovako nastavi, Srbija će se suočiti sa ozbiljnim problemima: praznim selima, manjkom radne snage, opterećenim zdravstvenim sustavom i ekonomskim padom. Demografska kriza nije samo statistika – to je alarm za sve nas.

Zaključak

Srbija se topi pred našim očima. Pola milijuna manje ljudi, starenje koje nas guši i natalitet koji tone. Hoćemo li se probuditi i reagirati ili ćemo dopustiti da nam zemlja postane muzej? A vi, što mislite – ima li nade za Srbiju ili je ovo samo početak kraja? Bacite komentar, da vidimo tko je optimist, a tko već pakuje kofere!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)