Srbija i nuklearna energija: revolucija ili geopolitička igra?
Srbija je konačno dobila prvu preliminarnu tehničku studiju o primjeni nuklearne energije, uključujući tradicionalne nuklearne elektrane i male modularne reaktore (MMR). Da, dobro ste pročitali – Srbija ozbiljno razmatra nuklearnu energiju kao dio svoje energetske budućnosti, a ne samo solarne i vjetroelektrane koje su do sada bile u fokusu.
Mali modularni reaktori – budućnost ili znanstvena fantastika?
Mali modularni reaktori su još u razvoju, ali obećavaju fleksibilnost, modularnost i niže investicijske troškove u usporedbi s tradicionalnim nuklearkama koje nude ekonomiju razmjera. Srbija je već u pregovorima s Južnom Korejom o suradnji u području obje tehnologije, a Francuska je također potencijalni partner sa svojim ogromnim iskustvom u nuklearnoj energiji.
Zelena energija u Kostolcu – solarne i vjetroelektrane
Dok se nuklearna energija tek planira, Kostolac već dobiva prvu državnu solarnu elektranu, a uskoro će biti završena i vjetroelektrana. Ove dvije zelene elektrane će zajedno opskrbljivati strujom oko 35.000 kućanstava. I to nije sve – projekti se realiziraju na starim rudarskim odlagalištima, što znači da se koristi postojeća infrastruktura, a istovremeno se otvaraju nova radna mjesta i smanjuje zagađenje.
Geopolitička napetost i sankcije – Srbija između Rusije i Amerike
Pregovori oko nuklearnih projekata i sankcija su teški. Srbija se nalazi u nezavidnoj situaciji između dvije velike sile – Rusije i Amerike. Sankcije koje bi mogle utjecati na rad Naftne industrije Srbije (NIS) su odgođene do kraja srpnja, a pregovori su komplicirani i zahtijevaju više vremena nego što se očekivalo. Srbija se bori svim sredstvima da sačuva stabilnost opskrbe i tržišta, a procjenjuje se da će cijeli nuklearni program koštati oko 30 milijuna eura.
Nuklearna energija kao odgovor na rastuću potrošnju
Stručnjaci ističu da će potrošnja energije u Srbiji i Europi rasti narednih desetljeća, a obnovljivi izvori, koliko god bili važni, nisu dugoročno stabilno rješenje jer ovise o vremenskim uvjetima. Zato je nuklearna energija, sa svojom stabilnošću i kapacitetom, neophodna za energetsku tranziciju i dekarbonizaciju.
Što nas čeka u narednih 15-20 godina?
Prema studiji, nuklearni program Srbije nije nešto što će se dogoditi preko noći. Pripreme, obuke stručnjaka, dodatne analize i formiranje tijela za razvoj nuklearnog programa trajat će između pet i sedam godina, a ulazak u samu izgradnju nuklearnog objekta očekuje se za 15 do 20 godina.
Zaključak: Srbija na raskrižju
Srbija se nalazi na raskrižju između zelene energije i nuklearne revolucije, dok istovremeno balansira između velikih svjetskih sila. Hoće li mali modularni reaktori postati stvarnost ili ostati daleki san? Hoće li solarne i vjetroelektrane biti dovoljne da pokriju rastuće potrebe? I kako će se geopolitičke tenzije odraziti na energetsku stabilnost zemlje?
Sve je to pitanje koje će se rješavati u godinama koje dolaze. A vi, što mislite? Je li nuklearna energija spas za Srbiju ili samo još jedna komplikacija u već složenoj energetskoj i političkoj igri? Bacite komentar, da vidimo tko je za, a tko protiv – i ne zaboravite, energija nije samo brojka na računu, već i budućnost cijele zemlje!
