Kriza u srpskim malinjacima: Berba se skraćuje, berača nema, a cijena pada!

Srpski malinici na rubu propasti: Berba nikad kraća, berača nema, a cijena pada!

Dobrodošli u srpsku malinarsku dramu koja se odvija pred našim očima, ali izgleda da je nitko ne primjećuje! Dok se maline u zapadnoj Srbiji suše i propadaju, berača nema ni za lijek, a dnevnice padaju na smiješnih 4.500 do 5.000 dinara. Da, dobro ste pročitali – ljudi koji bi trebali brati „crveno zlato“ dobivaju dnevnice koje ne vrijede ni za osnovne troškove.

Berba malina – posao koji nitko ne želi

U Kolubarskom okrugu, gdje se uzgaja oko 1.000 hektara malina, interes za posao berača je na povijesnom minimumu. Domaćini nude dnevnice od 4.500 do 5.000 dinara, ponekad i obroke ili noćenje, ali to ne privlači radnike. Mladi uglavnom dolaze samo da zarade za ljetovanje, a mnogi odustaju čim shvate koliko je posao težak. Bez iskustva, berba malina je ozbiljan posao, a mnogi se jednostavno ne vraćaju.

Loši vremenski uvjeti uništavaju rod

Da stvar bude gora, ove godine rod je desetkovan zbog loših vremenskih uvjeta. Rani mraz, obilne padaline, a zatim i visoke temperature tijekom berbe, bukvalno su spalile plodove. Umjesto očekivanih 60 do 80 tisuća tona malina, proizvođači su dobili daleko manje, a kvaliteta plodova je katastrofalna – sitni i lošeg okusa. Ovo nije samo problem količine, već i kvalitete, što će se odraziti i na narednu godinu.

Površine pod malinom se smanjuju, a država šuti

Prema podacima, Srbija je nekada imala oko 19.000 hektara pod malinom, a sada je ta površina pala ispod 8.000 hektara. Proizvođači upozoravaju da ako se ovako nastavi, Srbija bi mogla izgubiti status jednog od vodećih proizvođača maline u svijetu. I dok se malinari bore s prirodom i nedostatkom radne snage, država ne pokazuje ozbiljnu volju da pomogne. Radne grupe i savjeti postoje, ali rješenja nema – problem se samo produbljuje.

Kuda dalje?

Mnogi malinari planiraju da berbu obave obiteljski, uz pomoć rođaka i prijatelja, jer angažiranje berača postaje nemoguća misija. Cijena maline na tržištu je niska, dnevnice su male, a posao težak. Bez hitnih i ozbiljnih mjera, srpska malina će postati samo uspomena na nekadašnji ponos i izvor prihoda.

Zaključak

Srpski malinici su u krizi kakvu nisu vidjeli desetljećima. Loša klima, manjak berača, niske dnevnice i neadekvatna državna podrška stvaraju savršenu oluju za propast ovog sektora. Ako volite maline, ili ste ikada uživali u njihovom okusu, vrijeme je da se zapitate – hoćemo li uskoro gledati kako srpska malina nestaje s tržišta?

A vi, dragi čitatelji, što mislite o ovoj situaciji? Je li ovo kraj jedne ere ili još ima nade za srpsku malinu? Bacite komentar, podijelite svoje mišljenje ili ispričajte neku priču iz malinika – da vidimo tko je još „zarobljen“ u ovoj crvenoj drami!


Činjenice u brojkama:

  • Dnevnica berača: 4.500 – 5.000 dinara
  • Površina pod malinom: sa 19.000 na ispod 8.000 hektara
  • Očekivani rod: umjesto 60-80 tisuća tona, znatno manje
  • Cijena maline u berbi: oko 600 dinara po kilogramu

Srpska malina je u problemu, a vrijeme ističe. Hoćemo li dopustiti da crveno zlato postane prošlost?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)