Šesalačka špilja: Turistički dragulj ili zaboravljeni prirodni fenomen?
Pripremite se, ljubitelji prirode i turizma, jer Šesalačka špilja uskoro bi mogla postati nova zvijezda na turističkoj karti Sokobanje! Ali, je li to samo još jedan projekt ili prava prilika da se sačuva i istakne jedan od najposebnijih prirodnih fenomena Srbije?
Što je Šesalačka špilja?
Šesalačka špilja, smještena dvadesetak kilometara od Sokobanje, između planine Rtanj i šumovitih obala rijeke Zarvine, nije obična špilja. Iako njeni istraženi kanali nisu dugački, ona skriva pravo bogatstvo – endemsku vrstu pseudoškorpiona koja ne postoji nigdje drugdje na svijetu! Osim toga, u špilji je registrirano čak 22 vrste vodozemaca i gmizavaca, kao i 10 vrsta slijepih miševa.
Zašto je ova špilja važna?
Šesalačka špilja je jedno od ključnih reproduktivnih skloništa slijepih miševa u Srbiji. Svako narušavanje mira ovih životinja može biti zakonski sankcionirano. Špilja je proglašena spomenikom prirode i pod zaštitom je od listopada prošle godine, što znači da su zabranjene mnoge aktivnosti poput ulaska motornim vozilima, branja gljiva, kampiranja i drugih koje bi mogle ugroziti njezinu prirodnu vrijednost.
Projekt uređenja – što nas očekuje?
Direktor Turističke organizacije Sokobanje, Ljubinko Milenković, najavljuje da će projekt uređenja uskoro početi, a završetak se očekuje u prvim mjesecima naredne godine. Planira se otvaranje posjetiteljskog centra, postavljanje novog mobilijara, sadržaja za najmlađe, kao i izgradnja parkirališta – sve ono što moderna turistička destinacija zahtijeva.
Za ovaj projekt osigurano je 9 milijuna dinara, a Turistička organizacija ima podršku kolega iz Zlatibora, koji imaju iskustva u uređenju Stopića špilje, jedne od najljepših i najuređenijih u Srbiji.
Zašto je ovo važno za turizam i prirodu?
Šesalačka špilja do sada nije bila u funkciji turizma, što je značilo da je bila izložena riziku od degradacije. Sada, uz adekvatnu zaštitu i uređenje, može postati prava turistička atrakcija koja će doprinijeti razvoju turizma Sokobanje i okolice, ali i očuvanju prirodnih vrijednosti.
Znanstvena vrijednost i povijest
Znanstvena vrijednost špilje prepoznata je još krajem 19. stoljeća, kada ju je prvi istraživao Jovan Cvijić. Zaštićena površina špilje iznosi 20 hektara, što je značajno područje za očuvanje bioraznolikosti.
Zaključak
Šesalačka špilja nije samo još jedna rupa u zemlji – to je prirodni dragulj s jedinstvenim živim svijetom koji zaslužuje pažnju i zaštitu. Uređenje špilje i razvoj turizma mogu donijeti korist lokalnoj zajednici, ali i podsjetiti nas koliko je važno čuvati prirodu.
A vi? Jeste li spremni posjetiti ovu skrivenu ljepotu i podržati očuvanje prirode? Ili mislite da je sve to samo još jedan turistički trik? Bacite komentar, neka počne rasprava!
