Mala matura 2025. godine donijela je rezultate koji su izazvali buru komentara i pitanja – kako je moguće da hrvatski jezik, ključni predmet, ima prosječan rezultat od samo 11,61 bod, dok kemija blista s prosjekom od 15,87? Je li to znak da naši učenici ne znaju hrvatski ili da je test iz kemije lakši od očekivanog?
Preliminarni rezultati završnog ispita, objavljeni na portalu “Moja srednja škola”, pokazuju da je čak 46,5% osmaka izabralo geografiju kao izborni predmet, dok je kemiju izabralo samo 6,3%. Ipak, kemija ima najviši prosjek bodova, što baca sjenu na cijeli sustav ocjenjivanja.
Matematika i hrvatski jezik, osnovni predmeti, imaju prosječne rezultate od oko 11,6 bodova, što je zabrinjavajuće nisko za završni ispit. Učenici su imali mogućnost birati između pet izbornih predmeta: povijesti, geografije, fizike, kemije i biologije, a rezultati pokazuju da su testovi iz fizike i kemije najuspješniji, s prosjekom od 15,77 i 15,87 bodova.
Oko 63.000 učenika osmih razreda pristupilo je završnom ispitu, što je 99,7% od ukupno prijavljenih, dok je 66,3% prijavljenih odraslih polaznika funkcionalnog osnovnog obrazovanja također pristupilo testiranju.
Prigovori na preliminarne rezultate mogli su se podnositi do 27. lipnja, a konačni rezultati objavljeni su 30. lipnja.
Ova situacija otvara pitanja o kvaliteti nastave, težini testova i spremnosti učenika za srednjoškolsko obrazovanje. Je li vrijeme za ozbiljnu reformu male mature ili samo za još jedan krug prigovora i analiza?
Ako imate mišljenje o ovim rezultatima, ili ste možda i sami prošli kroz malu maturu, bacite komentar dolje – da vidimo tko je za reformu, a tko za status quo!
