Spasovdan, blagdan Uzašašća Gospodnjeg, jedan je od najvažnijih pokretnih blagdana u pravoslavnom kalendaru, slavi se 40 dana nakon Uskrsa i poznat je kao krsna slava Beograda. Iako je u crkvenom kalendaru označen crvenim slovom, što često izaziva dvojbu treba li se na taj dan postiti, crkvena pravila kažu da post nije obavezan osim ako ne pada u postni period. Spasovdan je blagdan radosti i pobjede života nad smrću, pa se na taj dan jede meso. Tradicionalno, dan započinje jagodama i cicvarom, što simbolizira plodnost i blagost, a glavno jelo je janjetina. Ovaj blagdan ima duboku simboliku i važnost u narodnoj tradiciji i crkvenom životu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju kulturni i zajednički značaj Spasovdana, ističući njegovu ulogu u okupljanju ljudi i očuvanju tradicionalnih običaja. Fokusiraju se na simbolička značenja blagdana, poput života, obnove i društvene kohezije.
Centar: Centristički izvori pružaju uravnotežen prikaz, objašnjavajući vjerski značaj Spasovdana, pravila posta i tradicionalne običaje vezane uz blagdan. Fokusiraju se na činjenice i važnost blagdana u pravoslavnom kalendaru i lokalnoj kulturi.
Desno: Desno orijentirani izvori naglašavaju vjerski i nacionalni značaj Spasovdana, često ga povezujući s hrvatskim identitetom i pravoslavnim vrijednostima. Ističu blagdan kao simbol duhovne pobjede i kulturne baštine, naglašavajući važnost očuvanja tradicionalnih obilježavanja i običaja.
