Studentski prosvjedi u Srbiji: Nacionalizam ili borba za slobodu?
U Srbiji se već mjesecima održavaju studentski prosvjedi koji su, umjesto očekivanog liberalnog i europskog duha, iznenadili mnoge svojim naglim zaokretom u desno i jačanjem nacionalističke retorike. Što se zapravo događa na ulicama Beograda i drugih gradova? Žele li studenti zaista promjene ili su postali pijuni u igri nacionalističkih ideja?
Borba koja ne prestaje Prosvjedi su počeli kao reakcija na pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gdje je poginulo 16 ljudi, ali su se brzo pretvorili u širi pokret protiv vlasti Aleksandra Vučića. Glavni zahtjev studenata je raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, ali vlast odbija popustiti, nazivajući studente kukavicama i odbijajući ispuniti njihove zahtjeve.
Nacionalistički zaokret Iako su mnogi očekivali da će studenti voditi Srbiju prema liberalnim i europskim vrijednostima, subotnji prosvjedi održani na Vidovdan, dan duboko ukorijenjen u srpskoj nacionalnoj tradiciji, pokazali su nešto sasvim drugo. Na prosvjedima su se mogle vidjeti zastave Ravnogorskog pokreta, četničke simbole, kao i transparenti s porukama poput “Stop teroru nad Srbima na Kosovu”.
Govornici na skupu, poput Miloša Lompara, poznatog po promociji knjige ratnog zločinca Radovana Karadžića, dodatno su podgrijali nacionalističku atmosferu. Ovaj zaokret zbunio je mnoge, jer umjesto borbe za demokraciju i pravdu, prosvjedi su postali mjesto gdje se ponovno aktiviraju stare ideologije i mitovi o svesrpskom ujedinjenju.
Podijeljeno društvo i neizvjesna budućnost Stručnjaci i analitičari ukazuju na to da su studenti heterogena skupina s različitim političkim opredjeljenjima. Dok neki zaista žele promjene i europski put, drugi su pod utjecajem toksične atmosfere koju je oblikovala Srpska pravoslavna crkva i nacionalistička propaganda.
Rektor Beogradskog sveučilišta Vladan Đokić, koji je održao jedan od rijetkih konstruktivnih govora na prosvjedima, istaknuo je potrebu za jedinstvom i racionalnim pristupom. Međutim, podijeljenost i konfuzija među studentima i dalje vladaju.
Pad rejtinga vlasti i represija Vlast Aleksandra Vučića suočava se sa ozbiljnim padom popularnosti. Prosvjedi, koji traju već sedam mjeseci, pokazuju da zastrašivanje, batine i uhićenja ne mogu zaustaviti probuđeni dio društva. Naprotiv, kriza se produbljuje, a vlast se sve više oslanja na represiju i brutalnu propagandu.
Vučić ne smije raspisati izbore pod trenutnim uvjetima, jer bi to značilo kraj njegove moći. Zato se prosvjedi nastavljaju, a studenti i građani pokazuju da nisu spremni odustati od borbe za slobodu i povratak države u ruke naroda.
Simbolika i značenje Vidovdana Vidovdan, kao simbol srpskog kolektivnog identiteta, dodatno je pojačao emotivnu i nacionalističku dimenziju prosvjeda. Ovaj dan je povijesno vezan za Kosovsku bitku, početak raspada Jugoslavije i druge ključne događaje u srpskoj povijesti.
Korištenje ove simbolike na prosvjedima izazvalo je različite reakcije – od podrške do zabrinutosti zbog potencijalnog pasiviziranja građanskog dijela Srbije i vraćanja u prošlost.
Zaključak Studentski prosvjedi u Srbiji su daleko od jednostavne borbe za demokraciju. Oni su ogledalo dubokih podjela u društvu, sukoba između liberalnih i nacionalističkih snaga, i pokazatelj koliko je teško izgraditi jedinstvenu viziju budućnosti.
Hoće li studenti uspjeti prevladati unutarnje razlike i postati pokretači stvarnih promjena, ili će biti zarobljeni u mreži nacionalističkih mitova, ostaje za vidjeti. Jedno je sigurno – Srbija je na raskrižju, a ulice su postale arena gdje se vodi bitka za njezinu dušu.
A vi? Koju stranu vidite u ovom kaosu? Jesu li prosvjedi prilika za novi početak ili samo repriza starih priča? Bacite komentar, neka se čuje glas s ulice!
