Turistički otpad u Hrvatskoj: Ekološka bomba koja eksplodira na Jadranu
Rast turizma ili rast smeća? Hrvatska je u posljednjih deset godina doživjela turistički bum. Broj turista skočio je sa 14,3 milijuna na čak 21,3 milijuna! Ali, dok se svi dive ljepotama Jadrana i uživaju u suncu, iza kulisa se događa prava ekološka katastrofa. Količina komunalnog otpada povezanog s turizmom se udvostručila! Da, dobro ste pročitali – dvostruko više smeća!
Što je komunalni otpad od turizma? To nije samo običan otpad. To su miješani komunalni otpad, papir, karton, staklo, plastika, biootpad i, naravno, gomile jednokratne ambalaže iz hotela, restorana i kafića. Svakog ljeta, s masovnim dolaskom turista, Hrvatska se guši u smeću.
Gdje je najgore? Najveći zagađivači su turistički najrazvijenije oblasti. Istra je na vrhu s 48,1 tisuća tona otpada, što je četvrtina ukupnog otpada od turizma u zemlji. Primorsko-goranska županija prati s 37,6 tisuća tona, a Splitsko-dalmatinska s 33,9 tisuća tona. Zadar nije daleko s 27,9 tisuća tona. Ostale županije su daleko iza, s minimalnim količinama otpada.
Što to znači za nas? Ako bismo količinu otpada od turizma pretvorili u broj stanovnika, 2012. godina je imala ekvivalent od 98 tisuća stanovnika, dok je 2022. godina imala otpad kao da živi 200 tisuća ljudi! Zamislite samo koliko smeća proizvodi dodatnih 100 tisuća ljudi samo zbog turizma!
Zašto je ovo problem? Osim očitog zagađenja, rast otpada stvara pritisak na komunalne usluge, povećava troškove čišćenja i ugrožava prirodu i more koje svi volimo. Jednokratna ambalaža i organski otpad iz restorana i hotela dodatno opterećuju sustav.
Radi li se nešto? Nacionalni zavod za zaštitu okoliša i prirode prati situaciju, ali brojke pokazuju da problem samo raste. Pandemija je na kratko smanjila količinu otpada, ali je već sljedeće godine nastavio rasti i dosegnuo rekordne vrijednosti.
Što možemo očekivati? Ako se ovako nastavi, Jadran će postati poznatiji po smeću nego po čistom moru i prekrasnim plažama. Turizam je važan za ekonomiju, ali po cijenu uništavanja prirode? To je pitanje koje svi trebamo postaviti.
Zaključak Hrvatska se suočava s ekološkom krizom koju je izazvao rast turizma. Udvostručenje količine otpada u deset godina nije nešto što možemo ignorirati. Potrebne su hitne mjere za smanjenje otpada, reciklažu i održivi turizam. Dok se to ne dogodi, uživanje u Jadranu može postati prava avantura – u izbjegavanju smeća!
A vi? Jeste li primijetili koliko smeća ostaje za turistima? Ili ste možda i sami dio problema? Bacite komentar, da vidimo tko je najveći ekološki grešnik na Jadranu!
Izvori:
- Nacionalni zavod za zaštitu okoliša i prirode
- Izvještaj o komunalnom otpadu u Hrvatskoj
- N1, Index.hr
