Ukrajinska služba sigurnosti (SBU) izvela je treći napad na Krimski most, ključnu rusku transportnu rutu, nanoseći značajnu štetu njegovim podvodnim nosačima. Operacija je trajala nekoliko mjeseci i nije prouzročila civilne žrtve. Istodobno, ruske snage su napale centar Sumja, što je rezultiralo žrtvama i ozljedama. Ukrajinski napadi također su izazvali nestanke struje u dijelovima teritorija pod ruskom kontrolom, posebno u Zaporižju i Hersonu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je da će Norveška pomoći Ukrajini da pokrije potencijalni deficit plina vrijedan milijardu eura, što je dio šire podrške uključujući vojnu i humanitarnu pomoć. Norveška je rangirana kao jedna od vodećih zemalja po količini pomoći Ukrajini.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju otpornost i strateške napore Ukrajine u obrani svog suvereniteta, ističući uspješne napade na Krimski most kao udarac ruskoj vojnoj logistici. Također naglašavaju važnost međunarodne solidarnosti, posebno financijske i energetske potpore Norveške, kao ključne za opstanak i otpor Ukrajine protiv ruske agresije.
Centar: Centristički izvori izvještavaju činjenice o ukrajinskim napadima na Krimski most i nastaloj šteti, kao i o aktualnim sukobima uključujući ruske napade na ukrajinske gradove. Prikazuju potporu Norveške kao pragmatičnu i nužnu mjeru za pomoć Ukrajini u upravljanju energetskim deficitom, fokusirajući se na humanitarne i ekonomske aspekte bez jake političke pristranosti.
Desno: Desno orijentirani mediji mogu se usredotočiti na vojne aspekte ukrajinskih napada, prikazujući ih kao opravdane obrambene akcije protiv ruske okupacije. Često ističu strateški značaj Krimskog mosta i utjecaj njegove štete na ruske vojne kapacitete. Potpora Norveške prikazuje se kao dio šireg zapadnog napora da se suzbije ruska agresija i podrži suverenitet Ukrajine.
