Američke sankcije NIS-u: Srbija i Rusija u energetskoj sapunici bez kraja
Dobrodošli u najnoviju epizodu balkanske energetske sapunice! Američke sankcije naftnoj industriji Srbije, točnije kompaniji NIS, produžene su već četvrti put za još 30 dana. Da, dobro ste pročitali – četvrti put! Sankcije koje su prvotno trebale stupiti na snagu 27. veljače, sada su odgođene do daljnjega, a Srbija se nalazi u vrtlogu diplomatskih i ekonomskih igara između Washingtona, Beograda i Moskve.
Tko je NIS i zašto je meta sankcija? NIS je naftna kompanija u kojoj ruska tvrtka Gazpromnjeft drži oko 56% dionica, dok država Srbija kontrolira oko 30%. Ostatak pripada manjinskim dioničarima. Sankcije su uvedene kao dio američkih mjera protiv ruskih energetskih kompanija, s ciljem smanjenja prihoda Moskve koji financiraju rat u Ukrajini. Gazpromnjeft je pod američkim sankcijama od siječnja, a NIS je na meti zbog vlasničke strukture.
Zašto se sankcije stalno odgađaju? Srbija je uputila pismo američkoj administraciji podržavajući zahtjev NIS-a za odgodu sankcija. Zašto? Zato što bi sankcije mogle ozbiljno ugroziti opskrbu Srbije naftnim derivatima. Rafinerija u Pančevu mogla bi prestati s radom, a tržište bi ostalo bez dovoljno energenata. Energetičari upozoravaju da bi dugoročne sankcije mogle destabilizirati gospodarstvo, povećati inflaciju i obeshrabriti strane investitore.
Diplomatska borba i vlasničke igre Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija želi potpuni izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a, ali da neće otimati imovinu – spremni su platiti, samo da im kažu kome. Američki dužnosnici, poput veleposlanika Kristofora Hilla, tvrde da bi promjena vlasništva donijela mir i prosperitet regiji. Srbija razmatra opcije – od otkupa ruskih dionica do pregovora s Washingtonom i Moskvom.
Što ako sankcije ostanu? Posljedice bi mogle biti katastrofalne: nestašice goriva, rast cijena, smanjenje potrošnje i gospodarska nestabilnost. NIS kontrolira oko 80% tržišta goriva u Srbiji, a država ima strateške rezerve za samo dva mjeseca. Energetičari upozoravaju da bi nakon toga uslijedila prava kriza.
Regionalni utjecaj i Janaf Hrvatska tvrtka Janaf, koja upravlja naftovodom preko kojeg Srbija dobiva većinu sirove nafte, također je u igri. Sankcije bi mogle ugroziti i njihovo poslovanje, a hrvatski premijer Andrej Plenković ističe važnost energetske stabilnosti Srbije i regije. Janaf i NIS imaju ugovor o transportu nafte do kraja 2024. godine, ali postoji klauzula o višoj sili koja može raskinuti ugovor u slučaju sankcija.
Zaključak: Energetska drama bez kraja Srbija je uvučena u složenu mrežu sankcija, vlasničkih odnosa i geopolitičkih pritisaka. Dok se sankcije odgađaju, energetska sigurnost je na klimavim nogama. Hoće li Srbija uspjeti osloboditi se ruskog utjecaja bez gospodarskih posljedica? Hoće li Washington i Moskva pronaći kompromis? Ili ćemo gledati još jednu sezonu ove balkanske sapunice?
U svakom slučaju, vrijeme je da se zapitamo – tko ovdje zapravo vuče konce? A vi, što mislite o ovoj energetskoj drami? Je li Srbija žrtva ili igrač na velikoj geopolitičkoj ploči? Bacite komentar, da vidimo tko je za koga u ovoj igri moći!
