Američki napad na iranske nuklearne objekte: Trampova opasna igra moći

Default Feature Image

U noći između 21. i 22. lipnja, SAD su izvele šokantan vojni napad na tri podzemna nuklearna postrojenja u Iranu, koristeći sedam B2 stealth bombardera koji su ispalili 14 masivnih bunker-buster bombi, uz dodatnih nekoliko desetaka Tomahawk krstarećih raketa lansiranih s američkih podmornica. Operacija “Midnight Hammer” imala je cilj potpuno uništiti ključne objekte iranskog nuklearnog programa. Dok je Pentagon tvrdio da su udari možda samo odgodili iranski nuklearni program za nekoliko mjeseci, direktor CIA John Ratcliffe izjavio je da su postrojenja ozbiljno oštećena i da će im trebati godine za obnovu. Ova procjena potkrijepljena je izraelskom obavještajnom koordinacijom, što je dodatno ojačalo tvrdnje Bijele kuće o strateškom značaju napada.

Reakcije u Teheranu bile su bijesne i nacionalističke. Iranski parlament je jednoglasno prekinuo suradnju s IAEA, nazivajući američki napad varvarskim kršenjem međunarodnog prava. Iranska revolucionarna garda odgovorila je kontroliranim raketnim napadom na američku bazu Al Udeid u Kataru, pri čemu je šest raketa pogodilo cilj, dok su ostale presretnute, bez žrtava. Irački kabinet izvijestio je o dodatnim dron napadima na američke baze u Iraku, što ukazuje na nastavak iranske strategije indirektne konfrontacije.

Međunarodna zajednica podijeljena je. Ujedinjeni narodi održali su hitan sastanak Vijeća sigurnosti, gdje je glavni tajnik Guterres upozorio na opasnost eskalacije i pozvao na smirenje i dijalog. NATO je pohvalio američku odluku, dok su europske države izrazile zabrinutost zbog mogućeg narušavanja nuklearnog poretka. Trump je iskoristio ovaj udar kao politički kapital, jačajući svoj imidž odlučnog vođe, ali je Kongres ostao podijeljen, s zahtjevima za saslušanja i kritikama zbog izostanka zakonskih procedura.

Ovaj napad šalje snažnu poruku svjetskim silama, posebno Kini i Rusiji, koje su pozvane na suzdržanost. Iran je implicitno postavio blokadu Ormuskog tjesnaca kao crvenu liniju za SAD. Rusija, suočena s ratom u Ukrajini i smanjenim izvoznim kapacitetima, pažljivo prati situaciju, dok Iran zbog sankcija nije dobio napredne ruske sustave protuzračne obrane, što je sada veliki hendikep. Ovaj udar označava početak Trumpove verzije realpolitike, s nepredvidivim potezima koji će oblikovati Bliski istok i globalnu geopolitičku ravnotežu u godinama koje dolaze.

Ako imate što za reći o ovoj vatrenoj temi, bacite komentar ili podijelite svoje mišljenje – možda baš vi pokrenete novu raspravu!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)