Velika kriza u srpskom malinogorju: Hoćemo li izgubiti titulu kralja maline?

Srpsko malinogorje u velikoj krizi!

Zamislite da Srbija, nekadašnji div u proizvodnji malina, sada gubi bitku s prirodom i vlastitim problemima. Umjesto da uberemo 60 do 80 tisuća tona crvenog zlata, ove godine imamo puno manje. I nije samo količina problem – kvaliteta plodova je katastrofalna!

Što se dogodilo s malinama?

Prvo je rana mraz uništila plodove, zatim su padaline dodatno otežale situaciju. A kao da to nije bilo dovoljno, tijekom berbe temperature su bile toliko visoke da su plodovi doslovno osušeni i oštećeni. Jako sunce i specifični spektar zračenja pogoršali su stanje lisne mase, a plodovi su sitni i loše kvalitete. Kupci su navikli na krupnije i kvalitetnije maline, a ove godine dobivaju nešto sasvim drugo.

Klimatske promjene krive za sve

Stručnjak dr. Aleksandar Leposavić jasno kaže da su klimatske promjene glavni krivac za ovu katastrofu. Srbija, koja je desetljećima bila jedan od vodećih proizvođača malina u svijetu, sada je na rubu da izgubi tu poziciju.

Površine pod malinama se drastično smanjuju

Prema podacima, Srbija je nekada imala oko 19 tisuća hektara pod malinama, ali u praksi je ta brojka pala ispod 8 tisuća hektara i nastavlja padati. Bez hitnih rješenja, srpsko malinogorje može postati samo blijeda sjena svoje nekadašnje slave.

Tko je kriv za ovu propast?

Nije samo priroda kriva. Država i nadležne institucije nisu pokazale ozbiljnu volju da pomognu. Radne skupine i savjeti postoje, ali rezultata nema. Otkupljivači i izvoznici prave greške u cijenama – ili su previsoke ili preniske, što dodatno zbunjuje tržište. Marketing je na niskoj razini, a slike srpskih malinogorja često izgledaju kao da su iz nekog lošeg filma o propasti.

Što nas čeka u budućnosti?

Ako se ovako nastavi, Srbija će izgubiti status značajnog proizvođača malina u svijetu. To nije samo ekonomski problem, već i udarac na ponos i tradiciju.

Hoće li itko konačno reagirati?

Potrebno je hitno pronaći rješenja i uključiti sve aktere u malinogorju – od proizvođača, preko otkupljivača, do države. Bez zajedničkog djelovanja, crvena groznica će se pretvoriti u crnu katastrofu.

Zaključak

Srpsko malinogorje je u velikoj krizi, a vrijeme istječe. Hoćemo li dopustiti da nas priroda i neodgovornost izbace sa svjetske karte malina? Ili ćemo se probuditi i spasiti ono što je desetljećima gradilo?

Ako imate svoje mišljenje ili ste možda malinari koji se bore s ovom krizom, bacite komentar dolje. Hajdemo zajedno prodrmati stvari – ili barem se nasmijati dok gledamo kako nam maline nestaju!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)