Vidovdan na Kosovu i Metohiji: Srbi pod pritiskom Prištine, ali ne odustaju

Default Feature Image

Vidovdan, taj ključni kamen srpskog identiteta, ove godine na Kosovu i Metohiji obilježen je pod velikim pritiskom i represijom prištinskih vlasti. Dok Petar Petković, direktor Ureda za Kosovo i Metohiju, naglašava da je Vidovdan srž srpskog nacionalnog identiteta i moralne vertikale, Priština nastavlja s anticivilizacijskim odlukama koje zabranjuju posjete i isticanje srpskih simbola. Već dvije godine Srbi na Kosovu i Metohiji ne mogu slobodno obilježiti ovaj važan blagdan, a ove godine sud u Prištini čak je zabranio isticanje srpskih zastava tijekom Vidovdana.

Središnje obilježavanje započelo je liturgijom u manastiru Gračanica, gdje su se okupili vjernici iz cijele Srbije i regije, uz prisustvo mitropolita Joanikija i drugih vladika Srpske pravoslavne crkve. Unatoč zabrani, srpske zastave vijorile su na porti manastira, kao simbol otpora i ustrajnosti. Nakon liturgije, dodijeljena su priznanja “Majka devet Jugovića”, a potom je na Gazimestanu služen parastos kosovskim junacima.

No, to nije sve. Prištinske institucije u posljednjih nekoliko dana protjerale su 11 Srba, uglavnom zaposlenih u MUP-u Srbije, pod optužbama za sudjelovanje u prosvjedima. Ove represivne mjere dolaze unatoč jamstvima EU, Stejt departmenta i SAD-a da neće biti sankcija za sudionike prosvjeda. Prethodnih godina, kosovska policija je hapsila Srbe koji su nosili nacionalne simbole na Gazimestanu, a ove godine pritisak je još veći.

Petar Petković poručuje da država Srbija i Ured za Kosovo i Metohiju ostaju nepokolebljiva potpora srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, koji prolazi kroz teška iskušenja. Vidovdan, kaže, okuplja Srbe oko trajnih nacionalnih vrijednosti koje su važnije od dnevne politike i pokušaja razgradnje države.

Ovaj blagdan nije samo dan sjećanja, već i simbol otpora i opstanka srpskog naroda na Kosovu i Metohiji. A dok Priština nastavlja sa svojim anticivilizacijskim odlukama, Srbi ne odustaju od svog identiteta i prava na slobodno obilježavanje svojih svetinja.

Ako mislite da je ovo samo još jedna politička priča, razmislite ponovno. Može li mirno i dostojanstveno obilježavanje blagdana postati borba za osnovna prava? Bacite komentar, podijelite svoje mišljenje ili samo ubacite neki dobar vic o svemu ovome – jer, priznajte, ponekad je smijeh najbolji lijek za gorku stvarnost.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)