Sve veći broj mladih u Hrvatskoj ostaje živjeti s roditeljima i nakon 30. godine, što je promjena u odnosu na ranije generacije. Razlozi su višestruki: ekonomska nesigurnost, tradicionalni obiteljski modeli, kasnije stupanje u brak i formiranje vlastite obitelji, kao i bliski odnosi unutar obitelji. Psiholozi i sociolozi ističu da su djeca često prezaštićena i da postoji snažna povezanost i empatija unutar obitelji, što nije slučaj u nekim zapadnim zemljama gdje mladi ranije napuštaju roditeljski dom. Ekonomski faktori, poput nezaposlenosti mladih i financijske ovisnosti o roditeljima, dodatno produžuju ostanak u obiteljskom domu. Iako je samostalnost važna, mnogi mladi i roditelji vide zajednički život kao podršku i sigurnost u teškim životnim okolnostima.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani izvori naglašavaju ekonomske izazove s kojima se suočavaju mladi, poput nezaposlenosti, niskih plaća i nedostupnosti stanova, kao glavne razloge odgađanja samostalnosti. Ističu potrebu za socijalnim politikama koje podržavaju zapošljavanje mladih i pristupačno stanovanje. Narativ često uključuje kritiku neoliberalnih ekonomskih politika koje pogoršavaju nesigurnost mladih.
Centar: Centristički izvori predstavljaju uravnotežen pogled, priznajući i ekonomske čimbenike i kulturne/tradicionalne obiteljske vrijednosti koje pridonose tome da mladi duže ostaju s roditeljima. Raspravljaju o promjenama društvenih normi vezanih uz obitelj i samostalnost, kao i praktične koristi višegeneracijskog života. Fokus je na razumijevanju fenomena bez jakog ideološkog naboja.
Desno: Desno orijentirani izvori često naglašavaju tradicionalne obiteljske vrijednosti i kulturne čimbenike, prikazujući produženi zajednički život kao znak snažnih obiteljskih veza i sustava podrške. Također ističu osobnu odgovornost i važnost da mladi na kraju postanu samostalni. Ekonomski čimbenici su priznati, ali često predstavljeni kao sekundarni u odnosu na kulturne i moralne razloge.
