Kiša kao spas ili prokletstvo? Kukuruz, soja i suncokret na rubu propasti!
Junska tropska klima i suša napravili su kaos na poljima diljem Srbije. Kukuruz, soja i suncokret, tri glavne ratarske kulture, bore se za opstanak, a kiša koja je konačno pala možda neće spasiti sve. Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu otkrivaju što nas očekuje u narednim tjednima.
Kukuruz: Nije sve propalo, ali nije ni bajno
Kukuruz je najzastupljenija kultura u Srbiji, s površinama nešto iznad prošlogodišnjih, ali rezultati su daleko od očekivanih. Dr. Goran Bekavac kaže da nisu svi kukuruzi propali, ali da je tropska klima u lipnju ostavila posljedice. Niske noći i visoke dnevne temperature ostavile su biljke niskima i s uvijenim listovima. Kasnije posađeni kukuruz je u generativnoj fazi i kiša je stigla u pravo vrijeme, ali ranije posađeni kukuruz teško će se oporaviti.
Soja: Kiša neće pomoći ranije posađenoj uljarici
Soja, koja je posađena u travnju i svibnju, pati od suše i toplinskog stresa. Kiša sada neće pomoći usjevima koji su već oštećeni, jer su mahune odbacile. Međutim, soja posađena kasnije može imati koristi od padalina, jer će kiša doprinijeti formiranju više mahuna.
Suncokret: Niska i loša godina za uljarice
Suncokret, iako poznat po otpornosti na sušu, nije dobro podnio dug i vruć lipanj. Biljke su niske, a na nekim parcelama bilo je potrebno presijavanje zbog loših uvjeta u travnju. Kiša je dobrodošla, ali ne može u potpunosti nadoknaditi štetu.
Agrotehnika pravi razliku
Stručnjaci ističu da je stanje usjeva u velikoj mjeri ovisno o primjeni agrotehničkih mjera. Njive gdje su poljoprivrednici ulagali u kvalitetnu agrotehniku izgledaju bolje, dok su one bez adekvatne njege u lošem stanju.
Što nas čeka?
Prema riječima stručnjaka, naredne dvije do tri tjedna pokazat će koliko će kišni val pomoći žitaricama da se oporave nakon žege. Ipak, prosječni prinosi ove godine neće biti na očekivanoj razini, a pitanje je i hoće li poskupjeti hrana u Srbiji i svijetu.
Statistika i površine
Prema Republičkom zavodu za statistiku, površine pod kukuruzom su nešto veće nego prošle godine, dok su površine pod sojom i suncokretom nešto manje. Kukuruz zauzima preko 1,2 milijuna hektara, suncokret oko 400.000 hektara, a soja oko 200.000 hektara.
Zaključak: Kiša je potrebna, ali nije čarobni štapić
Padaline su svakako dobrodošle, ali ne mogu u potpunosti popraviti štetu nastalu uslijed dugotrajne suše i visokih temperatura. Poljoprivrednici i stručnjaci nadaju se da će naredni period donijeti stabilnije vremenske uvjete kako bi usjevi mogli ozdraviti i dati barem solidan rod.
Ako imate svoje mišljenje o tome kako će se ova poljoprivredna drama završiti, ili možda neki savjet za ratarske heroje, slobodno bacite komentar. Nije loše ni da se malo nasmijemo na račun ove vremenske ludosti – tko zna, možda nam kiša ipak donese i neku dobru priču!
