Svjetska banka objavila je analizu hrvatskog mirovinskog sustava, identificirajući izazove poput niskog omjera radnika i umirovljenika, kratkog radnog staža i niske prosječne dobi odlaska u mirovinu. Predložene su mjere poput postupnog povećanja dobi za umirovljenje do 72 godine, smanjenja prijevremenih mirovina i poboljšanja indeksacije mirovina. Analiza naglašava potrebu za reformama za dugoročnu održivost i adekvatnost mirovina, uključujući moguće ukidanje drugog stupa ili njegovo obavezno ponovno uvođenje. Europska komisija također podržava postupno povećanje dobi za umirovljenje. Očekivani zdravi životni vijek u Hrvatskoj nakon 65. godine znatno je niži od prosjeka EU, što dodatno otežava situaciju. Povećanje dobi za umirovljenje smatra se najučinkovitijom mjerom za poboljšanje omjera potpore mirovina.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevi mediji naglašavaju socijalne izazove mirovinskog sustava, poput rizika siromaštva starijih osoba i potrebu za socijalnom zaštitom. Kritiziraju previsoko povećanje dobi za umirovljenje, ističući utjecaj na radnike s teškim poslovima i važnost adekvatnih mirovina.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na analizu Svjetske banke i preporuke Europske komisije, predstavljajući izazove i prijedloge reformi na uravnotežen način, naglašavajući potrebu za održivošću i adekvatnošću mirovina uzimajući u obzir demografske i ekonomske čimbenike.
Desno: Desni mediji ističu fiskalnu odgovornost i nužnost reformi za održivost mirovinskog sustava. Podržavaju mjere poput povećanja dobi za umirovljenje i smanjenja prijevremenih mirovina kao ključne za očuvanje sustava i smanjenje opterećenja radne populacije.