Svjetska banka objavila je analizu koja preporučuje postupno povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj do 72 godine, kao dio reformi za poboljšanje dugoročne održivosti i adekvatnosti mirovinskog sustava. Analiza ističe izazove poput kratkog radnog staža, niskog omjera radnika i umirovljenika te mogućnosti prijevremenog umirovljenja. Preporučene mjere uključuju jaču indeksaciju mirovina, smanjenje razdoblja prijevremenog umirovljenja i uvođenje automatskih portfelja u drugom stupu. Povećanje dobne granice smatra se najefikasnijom mjerom za poboljšanje omjera potpore mirovina i fiskalne održivosti sustava. Europska komisija također podržava postupno povećanje dobi za mirovinu.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju socijalni utjecaj povećanja dobne granice za mirovinu, ističući zabrinutost zbog opterećenja starijih radnika i potrebu za adekvatnom socijalnom zaštitom. Naglašavaju važnost uravnoteženja fiskalne održivosti i socijalne pravde kako reforme ne bi nepovoljno utjecale na ranjive skupine.
Centar: Centristički izvori fokusiraju se na pragmatične aspekte mirovinske reforme, predstavljajući preporuke Svjetske banke kao nužne korake za dugoročnu održivost sustava. Ističu analitički pristup i važnost postupnog provođenja radi balansiranja ekonomskih i socijalnih čimbenika.
Desno: Desno orijentirani mediji naglašavaju fiskalnu odgovornost i potrebu smanjenja financijskog opterećenja države povećanjem dobne granice za mirovinu. Podržavaju reforme koje potiču duži radni vijek i često zagovaraju smanjenje mogućnosti prijevremenog umirovljenja i jačanje individualne odgovornosti za mirovinsku štednju.
