Dvoje devetnaestogodišnjaka postali su roditelji, ali su zbog svoje mladosti izgubili podršku svojih obitelji. U posljednjim desetljećima primjećuje se trend odgađanja roditeljstva u Hrvatskoj i širom zapadnog svijeta, gdje ljudi sve češće postaju roditelji u kasnim tridesetim ili četrdesetim godinama zbog obrazovanja, karijere i osobnog razvoja. Međutim, društvo često kritizira i prerano i kasno roditeljstvo. Primjer mladog para izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama, gdje su roditelji odbili razgovarati s njima smatrajući ih premladima. Ipak, mladi su dobili mnogo podrške od drugih ljudi koji su dijelili slične priče i ohrabrivali ih. Ova situacija ukazuje na to da pravo vrijeme za roditeljstvo nije univerzalno, već ovisi o spremnosti, zrelosti i podršci okoline.
Političke perspektive:
Lijevo: Lijevo orijentirani mediji naglašavaju društvene pritiske i stigmatizaciju s kojom se suočavaju mladi roditelji, ističući važnost sustava podrške i osporavajući tradicionalne norme o ‘pravom’ vremenu za roditeljstvo. Fokusiraju se na osobne priče otpornosti i podrške zajednice koja proturječi odbacivanju od strane obitelji.
Centar: Centristički izvori prikazuju uravnotežen pogled, priznajući trend odgađanja roditeljstva u suvremenom društvu, dok istovremeno prepoznaju izazove s kojima se suočavaju mladi roditelji. Raspravljaju o društvenoj debati oko prikladnog vremena za rađanje djece i naglašavaju važnost zrelosti i spremnosti, a ne samo godina.
Desno: Desno orijentirane perspektive često naglašavaju tradicionalne obiteljske vrijednosti i mogu kritizirati rano roditeljstvo kao neodgovorno. Ističu važnost obiteljske podrške i mogu se usredotočiti na posljedice ranog roditeljstva, ponekad naglašavajući osobnu odgovornost i moguće društvene izazove.
