Austrougarski front u Crnoj Gori: Huter protiv srbijanskog predsednika crnogorske skupštine

Austrougarski front u Crnoj Gori: Huter protiv srbijanskog predsednika crnogorske skupštine

Dobrodošli u političku sapunicu koja bi mogla da se zove „Ko je veći Crnogorac?“ ili „Bitka za 13. jul“. Oskar Huter, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), svojim poslednjim istupom izazvao je pravu buru u Crnoj Gori. On je optužio predsednika Skupštine Crne Gore, Andriju Mandića, za šovinizam i sramoćenje 13. jula, jednog od najvažnijih datuma u crnogorskoj istoriji.

Ali, čekajte malo! Huter, koji je potomak emigranta iz Austro-Ugarske, sada drži moralne lekcije čoveku čiji su preci rođeni u Crnoj Gori i koji je potomak ustanika i vojnika kraljevske vojske. Da li je to licemerje ili samo politička paranoja?

Huterova retorika ne samo da deli društvo, već i širi ksenofobiju i netrpeljivost. On tvrdi da je crnogorska policija pomogla srbijanskom državljaninu Mandiću u institucionalizaciji šovinizma, dok istovremeno napada institucije koje ne kontroliše DPS.

Ovaj sukob nije samo politički gaf, već odraz duboke krize u crnogorskoj politici gde se država poistovećuje sa partijom, a različitost identiteta i mišljenja smatraju neprijateljstvom.

Ako Crna Gora želi da bude država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve šovinističke i isključive politike.

A vi, šta mislite? Da li je Huter samo glas razuma ili opasni politički provokator? Ostavite komentar i uključite se u raspravu – jer ovde se ne radi samo o politici, već o budućnosti Crne Gore!


Politički kontekst i istorijski teret

  1. jul simbolizuje slobodu i otpor, ali Huterova izjava pokušava da taj datum pretvori u ekskluzivni mit DPS-a. Njegova optužba da je Mandić četnički vojvoda i srbijanski državljanin zvuči kao da je izašla iz nekog prošlog veka, a ne iz skupštine jedne moderne države.

Huter, koji baštini nasleđe 12. jula i promoviše crnogorski jezik i latinicu kao oznaku novog identiteta, nije u poziciji da drži moralne lekcije o crnogorstvu. Njegova retorika je opasna jer deli društvo na „prave“ i „neprave“ Crnogorce, što vodi ka daljoj polarizaciji.


Šta se krije iza sukoba?

Ovaj sukob nije samo lični ili partijski, već odražava dublje ideološke podele u Crnoj Gori. DPS, koji je dugo bio na vlasti, sada se suočava sa gubitkom kontrole i pokušava da monopolizuje državu i njene institucije.

Napadi na Mandića i druge koji ne pripadaju DPS-ovoj viziji nacije pokazuju da DPS ne prihvata Crnu Goru u kojoj vlast dele različite etničke i političke grupe.


Zaključak: Crna Gora na raskršću

Crna Gora se nalazi na raskršću između inkluzivnosti i isključivosti, između demokratije i šovinizma. Huterov istup je upozorenje da politička kultura još nije sazrela za pravu demokratiju i poštovanje različitosti.

Ako Crna Gora želi da opstane kao država svih svojih građana, mora odbaciti ovakve podele i prihvatiti različite identitete i istorijske interpretacije.

A vi? Da li je ovo samo još jedna politička predstava ili stvarni problem koji može ugroziti budućnost Crne Gore? Bacite koju reč u komentarima, da vidimo ko je za mir, a ko za haos!


Slug: austrougarski-front-u-crnoj-gori-huter-protiv-srbijanskog-predsjednika-crnogorske-skupstine

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *