Kiša kao spas ili prokletstvo? Kukuruz, soja i suncokret na ivici propasti!
Junska tropska klima i suša su napravili haos na njivama širom Srbije. Kukuruz, soja i suncokret, tri glavne ratarske kulture, bore se za opstanak, a kiša koja je konačno pala možda neće biti spas za sve. Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu otkrivaju šta nas čeka u narednim nedeljama.
Kukuruz: Nije sve propalo, ali nije ni bajno
Kukuruz je najzastupljenija kultura u Srbiji, sa površinama nešto iznad prošlogodišnjih, ali rezultati su daleko od očekivanih. Dr Goran Bekavac kaže da nisu svi kukuruzi propali, ali da je tropska klima u junu ostavila posledice. Niske noći i visoke dnevne temperature su ostavile biljke niskim i sa uvrnutim listovima. Kasnije posejani kukuruz je u generativnoj fazi i kiša je stigla u pravo vreme, ali ranije posejani kukuruz teško da će se oporaviti.
Soja: Kiša neće pomoći ranije posejanoj uljarici
Soja, koja je posejana u aprilu i maju, pati od suše i toplotnog stresa. Kiša sada neće pomoći usevima koji su već oštećeni, jer su mahune odbacile. Međutim, soja posejana kasnije može imati koristi od padavina, jer će kiša doprineti formiranju više mahuna.
Suncokret: Niska i loša godina za uljarice
Suncokret, iako poznat po otpornosti na sušu, nije dobro podneo dug i vreo jun. Biljke su niske, a na nekim parcelama je bilo potrebno presejavanje zbog loših uslova u aprilu. Kiša je dobrodošla, ali ne može u potpunosti da nadoknadi štetu.
Agrotehnika pravi razliku
Stručnjaci ističu da je stanje useva u velikoj meri zavisno od primene agrotehničkih mera. Njive gde su ratari ulagali u kvalitetnu agrotehniku izgledaju bolje, dok su one bez adekvatne nege u lošem stanju.
Šta nas čeka?
Prema rečima stručnjaka, naredne dve do tri nedelje će pokazati koliko će kišni talas pomoći žitaricama da se oporave posle žege. Ipak, prosečni prinosi ove godine neće biti na nivou očekivanja, a pitanje je i da li će poskupeti hrana u Srbiji i svetu.
Statistika i površine
Prema Republičkom zavodu za statistiku, površine pod kukuruzom su nešto veće nego prošle godine, dok su površine pod sojom i suncokretom nešto manje. Kukuruz zauzima preko 1,2 miliona hektara, suncokret oko 400.000 hektara, a soja oko 200.000 hektara.
Zaključak: Kiša je potrebna, ali nije čarobni štapić
Padavine su svakako dobrodošle, ali ne mogu u potpunosti da poprave štetu nastalu usled dugotrajne suše i visokih temperatura. Ratari i stručnjaci se nadaju da će naredni period doneti stabilnije vremenske uslove kako bi usevi mogli da se oporave i daju makar solidan rod.
Ako imate svoje mišljenje o tome kako će se ova poljoprivredna drama završiti, ili možda neki savet za ratarske heroje, slobodno bacite komentar. Nije loše ni da se malo nasmejemo na račun ove vremenske ludosti – ko zna, možda nam kiša ipak donese i neku dobru priču!