Kriza u srpskim malinjacima: Berba se skraćuje, berača nema, a cena pada!

Srpski malinjaci na ivici propasti: Berba nikad kraća, berača nema, a cena pada!

Dobrodošli u srpsku malinarsku dramu koja se odvija pred našim očima, ali izgleda da je niko ne primećuje! Dok se maline u zapadnoj Srbiji suše i propadaju, berača nema ni za lek, a dnevnice padaju na smešnih 4.500 do 5.000 dinara. Da, dobro ste pročitali – ljudi koji bi trebalo da beru „crveno zlato“ dobijaju dnevnice koje ne vrede ni za osnovne troškove.

Berba malina – posao koji niko ne želi

U Kolubarskom okrugu, gde se uzgaja oko 1.000 hektara malina, interesovanje za posao berača je na istorijskom minimumu. Domaćini nude dnevnica od 4.500 do 5.000 dinara, ponekad i obroke ili noćenje, ali to ne privlači radnike. Mladi uglavnom dolaze samo da zarade za letovanje, a mnogi odustaju čim shvate koliko je posao težak. Bez iskustva, berba malina je ozbiljan posao, a mnogi se jednostavno ne vraćaju.

Loši vremenski uslovi uništavaju rod

Da stvar bude gora, ove godine rod je desetkovan zbog loših vremenskih uslova. Rani mraz, obilne padavine, a zatim i visoke temperature tokom berbe, bukvalno su spalile plodove. Umesto očekivanih 60 do 80 hiljada tona malina, proizvođači su dobili daleko manje, a kvalitet plodova je katastrofalan – sitni i lošeg ukusa. Ovo nije samo problem količine, već i kvaliteta, što će se odraziti i na narednu godinu.

Površine pod malinom se smanjuju, a država ćuti

Prema podacima, Srbija je nekada imala oko 19.000 hektara pod malinom, a sada je ta površina pala ispod 8.000 hektara. Proizvođači upozoravaju da ako se ovako nastavi, Srbija bi mogla izgubiti status jednog od vodećih proizvođača maline u svetu. I dok se malinari bore sa prirodom i nedostatkom radne snage, država ne pokazuje ozbiljnu volju da pomogne. Radne grupe i saveti postoje, ali rešenja nema – problem se samo produbljuje.

Kuda dalje?

Mnogi malinari planiraju da berbu obave porodično, uz pomoć rođaka i prijatelja, jer angažovanje berača postaje nemoguća misija. Cena maline na tržištu je niska, dnevnice su male, a posao težak. Bez hitnih i ozbiljnih mera, srpska malina će postati samo uspomena na nekadašnji ponos i izvor prihoda.

Zaključak

Srpski malinjaci su u krizi kakvu nisu videli decenijama. Loša klima, manjak berača, niske dnevnice i neadekvatna državna podrška stvaraju savršenu oluju za propast ovog sektora. Ako volite maline, ili ste ikada uživali u njihovom ukusu, vreme je da se zapitate – hoćemo li uskoro gledati kako srpska malina nestaje sa tržišta?

A vi, dragi čitaoci, šta mislite o ovoj situaciji? Da li je ovo kraj jedne ere ili još ima nade za srpsku malinu? Bacite komentar, podelite svoje mišljenje ili ispričajte neku priču iz malinjaka – da vidimo ko je još „zarobljen“ u ovoj crvenoj drami!


Fakti u brojkama:

  • Dnevnica berača: 4.500 – 5.000 dinara
  • Površina pod malinom: sa 19.000 na ispod 8.000 hektara
  • Očekivani rod: umesto 60-80 hiljada tona, znatno manje
  • Cena maline u berbi: oko 600 dinara po kilogramu

Srpska malina je u problemu, a vreme ističe. Hoćemo li dozvoliti da crveno zlato postane prošlost?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *