Drveni grad u Švedskoj: Ekološki san ili građevinski cirkus?
Zamislite grad gde se ne koristi beton ni čelik, već drvo! Da, dobro ste pročitali. Švedska je odlučila da napravi najveći drveni grad na svetu, i to u predgrađu Stokholma, u naselju Sikla. Ovaj projekat vredan čak 12 milijardi švedskih kruna (oko 1,25 milijardi dolara) obećava revoluciju u građevinarstvu i borbi protiv klimatskih promena.
Drvo kao glavni građevinski materijal
Sikla nije običan kvart. To je bivša industrijska zona poznata po proizvodnji dizel motora, koja se sada transformiše u moderno naselje sa drvenim stambenim zgradama, kancelarijama, školama i prodavnicama. Sve zgrade biće građene od unakrsno lameliranog drveta (CLT), koje se koristi za podove, zidove i noseće elemente. Površina ovog drvenog grada prostiraće se na ogromnih nekoliko stotina hiljada kvadratnih metara.
Ekološki bum ili samo marketing?
Građevinski sektor proizvodi čak 37% globalnih emisija gasova staklene bašte, što znači da je upravo on najveći zagađivač. Prema američkoj studiji, drvene zgrade proizvode 81% manje emisija u poređenju sa betonskim i 76% manje od čeličnih konstrukcija. Dakle, prelazak na drvo nije samo trend, već i neophodnost za spas planete.
Švedska i drvo: ljubav na prvi pogled
Nije slučajno što Švedska predvodi ovu revoluciju. Čak 70% njene teritorije prekriveno je šumama, a drvo je decenijama korišćeno u građevinarstvu. Arhitekta Oskar Norelijus, koji radi na projektu, ističe da Šveđani imaju duboku kulturnu vezu sa šumom – to je njihov prostor mira, energije i ideja.
Brže, toplije, profitabilnije
Iako je betonska podna ploča u proseku 20% jeftinija od drvene, gradnja drvenim materijalima je znatno brža. To znači da će stanovi i poslovni prostori biti spremni za useljenje i izdavanje mnogo brže. Šef razvoja poslovanja kompanije Atrium Ljungberg, Hokan Hilengren, smatra da će estetska vrednost i održivost povećati atraktivnost tržišta, što bi kompaniji moglo doneti veći profit i veće cene zakupnine.
Emocionalna veza sa drvetom
Drvo nije samo materijal, već i izvor topline i osećaja otvorenosti. Posetioci već postojeće drvene zgrade Sara Kulturhusa u severnoj Švedskoj viđeni su kako grle drvene stubove! Arhitekte očekuju slične reakcije u Sikli, gde će vidljiva drvena konstrukcija, uključujući ventilacione cevi, dati prostoru poseban šarm.
Planovi i budućnost
Prvi blok od 80 stanova, nazvan Distrikt 7, biće završen do kraja 2025. godine. Do 2030. godine planira se izgradnja još oko 2.000 stanova. Zgrade će biti fleksibilno projektovane, pa će stanovi po potrebi moći da se pretvaraju u kancelarije, čime će im se obezbediti drugi život.
Da li je ovo početak nove ere?
Uprkos problemima na tržištu nekretnina u Švedskoj izazvanim rastom kamatnih stopa, investitori su optimistični. Sa odličnim saobraćajnim vezama i vizijom održive budućnosti, drveni grad u Stokholmu mogao bi postati simbol nove ere evropske arhitekture.
Zaključak
Da li je ovo samo još jedan ekološki projekat ili stvarna revolucija u građevinarstvu? Drvo kao građevinski materijal ima ogromne prednosti, ali i izazove. Brzina gradnje, smanjenje emisija i emocionalna toplina prostora su neosporni plusi. Međutim, cena i dugoročna održivost ostaju pitanja na koja ćemo tek dobiti odgovore.
Ako ste mislili da je drvo samo za kućice na drveću, razmislite ponovo! Sikla je tu da nas nauči kako može izgledati grad budućnosti. A vi, da li biste živeli u drvenom neboderu? Ili vam je beton ipak draži? Bacite komentar, možda zajedno otkrijemo šta je bolje – drvo ili beton!